NIŠTA NE PROLAZI ISPOD RADARA /

'Financijska SOA' mora znati za uplate veće od 200.000 kn: Sumnjive transakcije dužni prijaviti javni bilježnici, odvjetnici i Porezna

Image

Na čelu Ureda pune 23 godine, od njegova osnutka, sve do 2020. bio je isti čovjek - što je svojevrsni kuriozitet

31.8.2022.
10:28
VOYO logo

Ured za sprječavanje pranja novca, koji je prikupio prve informacije o izvlačenju novca iz Ine, financijsko-obavještajno je tijelo koje radi u okviru Ministarstva financija, a kolokvijalno ga zovu "financijska SOA", piše u srijedu Jutarnji list.

Zaposlenici Ureda i načini na koji rade prilično su skriveni od očiju javnosti. Ured radi u sklopu Ministarstva financija, ali je, kako se ističe u njegovim izvješćima koja godišnje podnosi Vladi, operativno neovisan i autonoman u svome radu. Postupke vode tajno, a prikupljene podatke dijele isključivo s policijom, tužiteljstvom, Uskokom ili srodnim uredima u drugim državama s kojima u konkretnom slučaju surađuju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
PRATITE UŽIVO /

Najveća pljačka INA-e: Završen je sastanak Nadzornog odbora, oporba sazvala presice, a raspravljat će i vladajuća koalicija

Image
PRATITE UŽIVO /

Najveća pljačka INA-e: Završen je sastanak Nadzornog odbora, oporba sazvala presice, a raspravljat će i vladajuća koalicija

 Po Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, banka je obavezna Uredu prijaviti svaku gotovinsku uplatu i isplatu veću od 200.000 kuna koja se odvija preko njezinih računa. Banka je dužna prijaviti i manje transakcije koje joj se učini sumnjivima - recimo kad njezin dugogodišnji klijent čiji mjesečni prihodi godinama ne prelaze 10.000 kuna odjednom preko računa banke kupi skupi Lamborghini. Banka je također obavezna obavijestiti o svakoj transakciji većoj od 105.000 kuna ako je preko njezinih računa provodi osoba koja nije njezin trajni klijent.

Sumnjive transakcije treba prijaviti

 Uz banke, podatke o sumnjivim transakcijama Uredu su obavezni prijavljivati i javni bilježnici, Porezna uprava, porezni savjetnici, odvjetnici...

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ured za sprječavanje pranja novca raspolaže dvjema moćnim ovlastima - jedna je praćenje svih financijskih transakcija klijenta neke banke nakon što od banke dobije dojavu o sumnjivom prometu na njegovu računu. Druga je privremena, petodnevna blokada sumnjivih transakcija, kao što je, primjerice, pokušaj prebacivanja sumnjivog novca na račune u inozemstvu. Da bi blokada bila trajna, mora je potvrditi sud.

Na čelu Ureda 23 godine bio isti čovjek

Ured je osnovan 1997. nakon donošenja Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma. Donošenje toga zakona i osnutak Ureda bili su jedan od uvjeta za prijem Hrvatske u Vijeće Europe. Prije četiri godine, 2018., zakon je osuvremenjen i usklađen s direktivama EU-a.

Kuriozitet je da je na čelu Ureda pune 23 godine, od njegova osnutka, sve do 2020. bio isti čovjek - pravnik Ivica Maros, koji je na toj poziciji preživio više smjena vlasti. Na mjestu predstojnika Ureda naslijedio ga je Ante Biloš.

Kao i DORH-u i USKOK-u, i Uredu za sprječavanje pranja novca manjka visokoobrazovanih kadrova - financijaša i pravnika voljnih raditi u državnom sektoru. Po zadnjem dostupnom godišnjem izvješću, na kraju 2020. od 37 sistematizacijom predviđenih radnih mjesta Ured je zapošljavao svega 20 ljudi, od kojih 17 s visokom stručnom spremom i troje sa srednjom školom, piše novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo