130 sa 80 - nova granica na kojoj počinje bolest povišenog krvnog tlaka ili hipertenzija.
„To se nekad zvala predhipertenzija i zapravo su svi bili protiv da se hipertenzija uopće treba liječiti, bili su protiv da se to uopće etiketira kao predhipertenzija jer na taj način čovjek bude označen kao bolestan, a nije bolestan. Ja ne govorim da tu ne postoji rizik, rizik postoji, ali taj rizik se može smanjivati promjenama načina života.“, kaže Bojan Jelaković, specijalist internist-nefrolog KBC Zagreb.
Ali ono što je do jučer bio normalan - za Amerikance je od sada - povišeni krvni tlak, koji zahtijeva liječničku intervenciju.
„To bi drugim riječima značilo - ako želimo postići 130/80 - puno agresivniji pristup liječenju. To može ići na ruku farmaceutskoj industriji, sigurno će ići na ruku farmaceutskoj industriji.“, kaže doktor Jelaković.
Jer broj onih koji pate od visokog tlaka u SAD-u se preko noći povećao za 14 posto. Pa je sada bolesno oko 103 milijuna ljudi.
Svaki treći odrasli Hrvat ima povišen tlak. No zabrinjava podatak da je hipertenzija sve češća kod djece i mladih.
Zbog pretilosti, premalo tjelesne aktivnosti, prekomjernog unosa soli, alkohola i pušenja sve je više onih koji se lijekovima bore protiv kardiovaskularnih bolesti. I na te lijekove Hrvati godišnje potroše 776 milijuna kuna.
„Zanimljivo je da se upravo lijek koji se koristi za liječenje hipertenzije nalazi na prvom mjestu po definiranoj dnevnoj dozi na tisuću stanovnika na dan.“, kaže farmaceutkinja Paula Bakalović.
No mnogi o visini krvnog tlaka i granicama ne brinu.
„Stalno se miču te granice,nekad je to bilo po tome koliko tko ima godina pa onda se to mijenjalo pa ovako pa onako, tko će to više znati.“, kaže Nevenka Petrovčić iz Vrbovca.
Hrvatska se još uvijek drži europskih smjernica prema kojima je povišeni krvni tlak onaj iznad 140 sa 90. Amerikanci su do sada već nekoliko puta pomicali granicu povišenog kolesterola - no hoće li im se Europska unija prikloniti kada je riječ o krvnom tlaku?
„Pa ne znači uvijek da je ono što dolazi iz Amerike dobro, čak naprotiv. Pa tako i prošle smjernice američke i europske su se razlikovale u nekoliko bitnih stvari tako da ja pretpostavljam da u europskim smjernicama to neće biti tako.“, dodaje doktor Jelaković.
A to bi značilo da se u Hrvatskoj ne bi trebao drastičnije mijenjati ni broj oboljelih od hipertenzije - bolesti povišenog krvnog tlaka koja se u svijetu smatra ubojicom broj jedan.
