Sud Europske unije donio je rješenje prema kojem prekršajno sankcioniranje banaka, koje nisu ispunile zakonsku obvezu preciznog i jasnog definiranja kriterija temeljem kojih donose svoje samostalne odluke o korekciji kamatnih stopa kojima se štite od rizika fluktuacije tečaja, ne predstavlja povredu relevantnih propisa Europske unije. Sud EU je, podsjetimo, rješenje donio nakon što je bjelovarski Prekršajni sud od njega tražio da se očituje o tome. Radi se o slučajevima Renate Horžić i Siniše Pušića.
U donesenom rješenju Europski sud smatra da dva članka Direktive 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ treba tumačiti na način da im nisu protivne nacionalne odredbe kao što su one o kojima je riječ u glavnim postupcima, kojima se vjerovniku, pod prijetnjom prekršajnih sankcija, nameće dužnost poštovanja obveza u pogledu promjenjive kamatne stope u vezi s ugovorima o kreditu koji postoje na dan stupanja na snagu tih odredaba jer ti ugovori o kreditu ne potpadaju pod materijalno područje primjene navedene direktive, a ni te obveze ne predstavljaju njezinu provedbu.
Banka se u tom postupku branila argumentom povrede temeljnog načela pravne sigurnosti s obzirom na to da je sporna obveza bankama zakonski propisana naknadno tj. nakon sklapanja ugovora o kreditiranju.
Još u rujnu 2015. bjelovarski Prekršajni sud uputio je zahtjev za očitovanjem Europskom sudu zbog slučaja Renate Horžić i Siniše Pušića koji su tužili Privrednu banku Zagreb.
A ovu odluku u Saboru je komentirao i SDP-ov saborski zastupnik Peđa Grbin.
"Jasno je da je Europski sud stao na stranu hrvatske države i zakona kojeg je predložila Milanovićeva vlada, a protiv banaka. Radi se o potencijalnim kaznama koje mogu iznositi i do 9 milijardi kuna i pitanju koje je financijski teže za banke nego konverzija. Jasno je zašto banke ne žele da se postupak za konverziju vodi u Europskoj uniji,već su postupak pokrenule u Washingtonu. Jasno je jer je europski pravosudni sustav pokazao zašto smo članica EU i zašto treba voditi postupke pred europskim sudovima", rekao je Grbin.
Podsjetio je da je ovakvih ugovora oko 100.000, a da bi kazna za banke po ugovoru mogla iznositi od 80 do 200 tisuća kuna, odnosno za predsjednike uprava od 10 do 50 tisuća kuna.
