Zbog posljedica epidemije koronavirusa na gospodarstvo ugledni ekonomski analitičari najavljuju recesiju u Europi u prvih šest mjeseci ove godine, a ukupna fiskalizirana potrošnja u Hrvatskoj u prvih sedam dana ovog mjeseca u odnosu na isti period prošle godine bilježi rast od četiri posto.
Prema podacima porezne uprave, u razdoblju od 1. ožujka do 7. ožujka 2019. ukupan broj fiskaliziranih računa iznosio je 42,473.515, a iznos fiskaliziranih računa 3.078,044.374,73 kuna, dok je u istom periodu 2020. broj fiskaliziranih računa iznosio 41,221.978, a iznos fiskaliziranih računa 3.226,626.307 kuna, piše Jutarnji list.
Prema podacima Porezne uprave, u razdoblju od 1. ožujka do 7. ožujka 2020. izdano je ukupno 1,25 milijuna manje računa, ali je vrijednost izdanih računa veća za 140 milijuna kuna u odnosu na isti period prošle godine.
Kada se gleda samo trgovina na malo, u tom periodu je u 2019. broj fiskaliziranih računa iznosio 21,948.086, a iznos računa 1.622,837.040 kuna, dok je 2020. broj računa iznosio 21,274.971, a iznos računa 1.704,847.707 kuna. I tu je pao broj računa za 700 tisuća, a vrijednost izdanih računa je narasla za 80 milijuna kuna.
To možda dijelom oslikava i činjenicu da je dio građana krenuo u velike kupovine kako bi imao potrebne "rezerve". S tim da valja kazati kako su podaci o potrošnji krajem veljače govorili kako je u zadnjem dijelu tog mjeseca zabilježen pad potrošnje u restoranima i hotelima. Stoga se trenutno može kazati kako je najviše ranjen turizam, ali se ostala potrošnja dobro drži, unatoč prilično crnim najavama analitičara, poput Joachima Felsa, savjetnika za globalni gospodarski menadžment američke kompanije Pimco, jednog od najvećih svjetskih obvezničkih fondova, koji smatra da je recesija u SAD-u i eurozoni u prvoj polovici godine sada “izrazita mogućnost”.
Pate i burze
Glavni dionički indeks Zagrebačke burze, Crobex, u ponedjeljak je bio u minusu od 9,27 posto, londonske, njemačke i francuske burze više od sedam posto, dok su glavni burzovni indeksi u SAD-u bili u crvenom od oko pet posto. Burze su pale upravo zbog toga što investitori smatraju kako će poduzeća u recesiji ili usporavanju gospodarstva imati manje profite, pa se novac seli u sigurnije investicije, poput državnih obveznica.
Što i kako odgovoriti na pad prihoda?
Ministar financija i potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo Zdravko Marić priznaje da je šteta evidentna, no još se ne zna kolika točno.
"Vrlo je teško išta decidirano reći. U nekoliko navrata sam već javno i govorio. Šteta je evidentna i bit će je još, no koliko duboka, nitko ne zna. Ne može se procijeniti trajanje same krize. Neorganiziranost nekih država, opća histerija i ostali čimbenici nam nikako ne pomažu. Što se tiče naših mjera, radimo ono što možemo. Pokušavamo procijeniti efekte, za sada ne možemo ništa detaljnije reći", kazao je Marić Jutarnjem listu.
Davor Huić iz udruge Lipa mišljenja je, pak, kako je Hrvatska "pred recesijom ili u najmanju ruku pred nekim ozbiljnim usporavanjem ekonomske aktivnosti".
"To znači gotovo sigurno pad prihoda proračuna. Pitanje će se postaviti vrlo brzo, što i kako odgovoriti na pad prihoda. Tri su mogućnosti, povećanje poreza, rezanje rashoda ili zaduživanje. Nakon posljednje krize koja je izbila prije 10 godina, tri su naše vlade zaredom na sličan izazov reagirale pogrešno - nisu dirale javnu potrošnju, nego su dizale poreze i brutalno se zaduživale. To nas je koštalo šestogodišnje recesije, gubitka 150 tisuća radnih mjesta, strašnog demografskog gubitka i trajnog zaostajanja za susjednim zemljama. Ovaj put se sličan scenarij ne smije ponoviti", ustvrdio je Huić.
Susjedna Slovenija je već krenula u spašavanje gospodarstva, pa je najavljen paket spasa u iznosu od 998 milijuna eura. On uključuje povoljnije kreditne linije, odgodu plaćanja poreza ako tvrtka dokaže da je u problemu zbog problema koje imaju poslovni partneri ili dobavljači, subvencija za poduzetnike koji smanje broj radnih dana u tjednu te olakšice za rad od kuće.
