Hrvatska je Vlada još u svibnju bila jedna od deset članica Europske unije koje su se zalagale za produženje rokova za trošenje europskog novca. Naime, države su se žalile na tržišne poremećaje i tražile da se projekti umjesto do kraja 2023. završe do kraja 2024. godine, piše Telegram.
Hrvatska se Vlada tom pismu Europskoj komisiji priključila solidarno iako je jasno da Hrvatsku muče isti problemi s dovršetkom projekata posebice golemih infrastrukturnih zahvata, poput obrane od poplava ili uvođenja brzog interneta, čije će se financiranje očito morati prebaciti u novo financijsko razdoblje.
Kako Telegram neslužbeno doznaje, Europska komisija u međuvremenu je odbila ideju o produljenju rokova. Tako se sve države, pa i Hrvatska, ubrzano približavaju trenutku kada će morati podvući crtu i zaključiti koliko su doista novca uspjele iskoristiti iz europskog proračuna za razdoblje od 2014. do 2020. godine.
Da je stanje daleko od idealnog potvrđuje i izvješće Europskog revizorskog suda.
Naime, europski revizori upozoravaju države članice koje sporije troše EU novac, a među njima je, i Hrvatska – da moraju ubrzati jer će se u protivnom naći u situaciji da dio novca neće iskoristiti u roku pa će ga nepovratno izgubiti. Što bi to značilo za Hrvatsku, gdje se 80 posto javnih investicija financira EU novcem, ne treba posebno objašnjavati.
U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU su ipak nešto optimističniji.
Ugovoreno je 127,8 posto, daleko više nego što nam je novca uopće na raspolaganju. Isplaćeno je oko 77 posto, a ovjereno 64,3 posto sredstava.
U našoj budućoj valuti, isplaćeno je 8,3 milijarde eura, dok je ovjereno 6,9 milijardi eura. U odnosu na kraj prošle godine, to je milijarda i 300 milijuna eura više isplaćenog novca te milijarda dodatnih pravdanih troškova.
