Traže se umIrovljeni liječnici, studenti, a sada i srednjoškolci. Što mogu raditi i kako će pomoći?
Ana i Mia su studentice. Priskočile su u pomoć. Nekad noćne, sad
jutarnje smjene i kilometarske gužve. Sve su prošle.
"Red je bio dolje iza Zvijezde. Ukupno smo imali 753 ljudi taj
dan na testiranju u 6 sati. Svi smo radili sve. Pauzu, ako smo je
imali uopće od 2 minute od tih 6 sati, popiti kavu, otići na wc,
skinuti masku, sam doći do zraka", kazala je Ana
Svirčević, studentica Prehrambeno-biotehnološkog
fakulteta u Zagrebu.
"Ja ne uzimam briseve, ja radim na provjeri postoji li uputnica,
ispisivanje na epruvetama, pomažem kolegama, uskačemo jedni
drugima. Trenutno već mjesec dana radim na kontejneru gdje su nam
jutarnje smjene od 7 -14 sati, priča Mia
Rkman, studentica Zdravstvenog veleučilišta u
Zagrebu.
Ministar zdravstva pisao je ministru obrazovanja. Traži se pomoć
svih, od studenata do srednjoškolaca.
"Ukoliko će za to doći potreba, da učenici završnih godina, dakle
pete - participiraju u pružanju zdravstvene zaštite, naravno
ne sa COVID pozitivnim bolesnicima, nego u onom dijelu
zdravstvenog sustava u onom dijelu gdje pružaju zdravstvenu skrb,
oni i uobičajeno rade isto na praksama, tako da ne vidim da je
išta u tome nepromišljeno i loše", kaže Vili Beroš(HDZ) ministar
zdravstva.
Radi se i registar ozdravljenih zdravstvenih djelatnika. Iako se
spominjalo da bi i zaraženi liječnici mogli raditi sa zaraženim
pacijentima, nadaju se da to neće biti potrebno. Ova liječnica 6
dana je pacijentica - jer je zaražena.
"Sustav nije pred kolapsom, sustav je kolabirao već davno.
Ja ću bolesna doći raditi, nije problem. Ali tada pacijent mora
potpisati informirani pristanak da mu je jasno da ga liječi
zaraženi liječnik, svi kolege s kojima trebam raditi trebaju isto
tako potpisati informirani pristanak da znaju da sam zaražena i
potencijalna opasnost", kazala je Stanislava
Laginja, specijalist dermatologije i venerologije u
Thalassotherapiji Crikvenica.
Iako se predlagalo da se u pozivne centre uključi zdravstveno
osoblje s burze rada, liječnik obiteljske medicine iz Norveške
kaže Hrvatska bi mogla učiti i od njih. Ondje liječnici ne prate
kontakte.
"Ne treba imati puno pameti da se shvati da ne treba opterećivati
ljude s fakultetom da rade jedan čisti administrativni posao. U
Norveškoj to funkcionira tako da općine preraspodjele određeni
broj ljudi iz administracije da bi to radili. To su programi i
jednostavan posao koji se nauče za 15 minuta, malo se vježba i
nakon sat dva se to radi", kazao je
Stanko Matić, liječnik obiteljske medicine
u Norveškoj.
Pomoć treba i Hrvatskoj. Odavno su epidemiolozi na koljenima, a s
današnjim danom je i 2000 zdravstvenih djelatnika izvan pogona
zbog koronavirusa.
