Europska agencija za lijekove (EMA) još nije odobrila treću dozu cjepiva protiv koronavirusa jer tvrde da nemaju dovoljnu potvrdu da je to potrebno. Neke su se zemlje odlučuju na docjepljivanje samo starijih i rizičnih skupina, a hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš spomenuo je takvu mogućnost za zdravstvene radnike.
Epidemiolog iz Sveučilišne bolnice u Bonnu dr. Marijo Parčina rekao je za Slobodnu Dalmaciju da je o trećoj dozi cjepiva još uvijek nezahvalno govoriti s obzirom na to da europski regulator nije donio konačan stav. Ističe da su Pfizer i Moderna u završnim fazama studija te da čekaju podatke o mjerljivim učincima treće doze.
"Razmišljalo se i o pola treće doze, ali to stvara nove probleme za proizvođače, nova pakiranja i slično. Teška je to politička odluka prije odluke EMA-e. Imalo bi smisla procijepiti starije stanovništvo i rizične skupine kod kojih je učinkovitost svih cjepiva ionako slabija. No, studije pokazuju, zdrave osobe koje su cijepljene zasad nemaju potrebu za uzimanjem treće doze", tvrdi Parčina.
Porazno i sramotno
Kad govorimo o trećoj dozi za zdravstvene radnike, Parčina kaže da bismo se onda najprije trebali pobrinuti da najmanje 90 posto njih bude uopće cijepljeno.
"Što, na žalost i na opću sramotu cijelog našeg društva, još nismo uspjeli. Mi moramo doslovno u potpunosti revidirati način na koji educiramo ljude o cjepivima. Meni je to porazno kad čujem koliko ih se kod nas nije cijepilo, a pogotovo među zdravstvenim djelatnicima", komentirao je Parčina.
Koliko dugo traje zaštita?
Istaknuo je da osobe koje su cijepljenje dva puta nekim od mRNA cjepiva, kao što su Pfizer i Moderna, imaju dugotrajnu imunost koja je dulja nego ona koja se postiže s cjepivom protiv influence.
"To je prije svega zbog toga što bi se, da bismo izgubili imunost, trebale dogoditi drastične promjene na spike proteinu, a u tom slučaju bi virus SARS-CoV-2 u potpunosti izgubio svoju prirodu, što se neće dogoditi", smatra Paričina.
Tvrdi da najlošiji imunitet definitivno imaju oni koji su cijepljenji kineskim cjepivom Sinopfarm, ali da zato imaju najširu zaštitu od drugih varijanti. "Prijašnje studije su pokazale da efekt neutralizacije protutijelima pada s vremenom, i to je ono što smo očekivali. Ali onima koji imaju IgA protutijela na sluznicama trebala bi velika količina virusa da prodre u organizam", objasnio je.
Dodao je da oni koji obole od delta soja, a cijepljeni su, vrlo vjerojatno neće razviti teži oblik s obzirom na to da kod njih postoji i stanična imunost. "Naime, virus mora proizvesti nove viruse da bi ubijao, a kad jedna od stanica kod cijepljenih ljudi pokušava proizvesti SARS-CoV-2, ona će biti ubijena", kaže.
Zbog čega je loš odgovor na cijepljenje?
Lošiji imuni odgovor na cijepljenje može biti posljedica raznih situacija, napominje Parčina.
"Možda ste u tom trenutku bili inficirani xy virusom, možda herpesom, možda u tom trenutku vaš imunosni sustav nije bio fit da odgovori na cjepivo. Neki ljudi su zbog straha od nuspojava 'udarali' po paracetamolima i ibuprofenima čak i prije cijepljenja, a to su lijekovi protiv upale pa time imate simulaciju kontrolirane upale i to se definitivno moglo odraziti na level odgovora organizma", kaže.
Rekao je da je za delta varijantu jasno da je sigurno zaraznija, ali da virus postaje sve više respiratorni, tako da simptome poput gubljenja okusa i mirisa zamjećuju puno manje u odnosu na prijašnju alfa varijantu.
"Ovo postaje specifično respiratorni virus i teži tome da postane sezonalac, a dok se to ne dogodi, nećemo ga iskorijeniti", zaključuje Parčina za Slobodnu Dalmaciju.
