Ugledni energetski stručnjak Davor Štern danas je za N1 prokomentirao najnovije poskupljenje goriva na domaćim benzinskim crpkama i probijanje granice od 10 kuna po litri. On smatra kako ovo poskupljenje nije zabrinjavajuće ni zbog uobičajenog sezonskog rasta cijena niti zbog napada na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji.
Ističe kako Hrvatska većim dijelom regulira cijenu goriva, no dodaje i kako se stalno govori o granicama podnošljivosti i psihološkim granicama.
"Nema granice podnošljivosti, ljudi se mogu nositi sa svim nedaćama. Stalno se govori o psihološkim granicama, i sad a i prije. Ja sam iz INA-e otišao 2000. godine. Cijena je tada bila 4,30 kuna i tada se to držalo pod pritiskom zbog socijalnog mira, ali nakon izbora je počelo rasti. Gorivo može narasti i na 12, 13, 14 ili 15 kuna, nema granica", rekao je Štern.
Neviđena turbulencija
Tvrdi kako se svijet nalazi u dosad neviđenoj turbulenciji, jer su zemlje proizvođači nafte sve više ulagale u prerađivačke kapacitete, a rafinerije u drugim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, su se zatvarale, jer je postalo jeftinije kupiti gotov proizvod, nego ga proizvesti.
"Kada bi došlo do nestašice derivata, cijena bi mogla porasti do nesagledivih razmjera, a to se lako može dogoditi jer smo ovisni o Saudijskoj Arabiji. Ako se slučajno dogodi zatvaranja Hormuškog tjesnaca doći će do velike nestašice nafte i derivata", kaže Štern i dodaje još jedan razlog za potencijalno divljanje cijena goriva.
Trgovanje ničime
Štern tako tvrdi da su financijski instrumenti koji barataju naftom, zlatom i derivatima izašli iz okvira realne trgovine. To znači da se trguje papirima i bitcoinima, odnosno, prema Šternovim riječima, nečim što ne postoji. Nestašica robe bi mogla dovesti do psihološkog efekta manipulacije cijenama, čega se stručnjak pribojava.
"Najviša cijena bila je početkom 1998. godine, 140 dolara po barelu. Danas je cijena oko 60 dolara po barelu, dijapazon od 50 do 70 dolara bi pokrio realnu vrijednost nafte. Imamo tržišta u SAD-u i Europi, a razlika je oko 5-6 dolara. Tržište kapitala lako može svojim djelovanjem napraviti takav nered da je teško procijeniti što je realna cijena", rekao je Štern.
Ovisni o uvozu
Hrvatska je sve više ovisna o uvozu nafte, iako ima vlastite rezerve, koje su u proteklih 20 godina zapuštene. Država posjeduje strateške zalihe u trajanju za 60 do 90 dana te nešto nafte koja se u sisačkoj rafineriji više ne može preraditi. Štern upozorava kako bi država trebala voditi računa o sigurnosnoj opskrbi u slučaju neželjenih situacija, jer tada "razlika u cijeni neće biti 30 lipa nego nekoliko desetaka kuna."
