Otkud nam nafta i plin, i koliko ćemo naftu i plin plaćati, e to su ovih dana pitanja koja muče cijelu Europu. Ta pitanja u RTL Direktu je komentirao energetski stručnjak Zoran Miliša.
Kućanstva struju plaćaju 16 posto skuplje, plin 10 posto. Miliša je komentirao čeka li nas na jesen nova drama.
"Nema drame i panike. Ono što je trebalo prijašnjih godina napraviti to je stupnjevano povećavanje cijene energenata jer cijenu koju plaćaju hrvatski građani jednog i drugog energenta su višestruki niži nego što su na burzi. To je dobro za građane, ali je dugoročno neodrživo. Stupnjevano povećavanje, a ne pravljenje drame, je rješenje koje bih preporuči. Isto tako ako tržište bude padalo, treba smanjivati", kazao je.
Osvrnuo se i na tvrdnju novog ministra gospodarstva da je Hrvatska među članicama Europske unije koje su najmanje ovisne o ruskom plinu?.
"Izgradnjom LNG terminala je to definitivno istina. Mi smo država koja najmanje ovisi jer imamo više dobavnih pravaca preko kojih možemo dovesti plin koji smo u prošlosti dobavljali iz Slovenije i Mađarske, a većinom je to bio ruski plin. Sada imamo mogućnost zamjene u potpunosti za potrebe Hrvatske LNG plinom", kazao je.
Komentirao je i tvrdnju da ako Njemačka smanji termostat za 2 stupnja, da nam više ne treba ruski plin.
"To je djelomično istina. Smanjila bi se potreba za plinom kao energentom, ali to ne bi riješilo problem ovisnosti. To bi riješila zamjena plina za druge emergente. Tomu se Hrvatska i Europa odredila, budućnost je zelena i obnovljiva. Tome trebamo težiti, a kako ćemo to napraviti to ovisi o nama", kazao je.
Kazao je i da u Hrvatskoj imamo premalo solarnih elektrana i vjetroparkova, ali da za njihovu gradnju nije prekasno.
"Moramo stvoriti preduvjet, to je osnovni dio koji trebamo popraviti. Infrastrukturu treba ubrzati da bi se mogli priključiti solari i vjetar. Tome služi HEP, Fond za oporavak i izgradnju, novac postoji i trebamo ga iskorištavati. Onog trenutka kada veliki investitori budu mogli i hoće investirati u tako nešto, oni moraju imati mogućnost priključiti se. Kapital postoji. Uz cijene energenta ima više nego zainteresiranih investitora u vjetar i solar koji će nam omogućiti neovisnost", kazao je.
Miliša je prokomentirao i tvrdnju Tonćija Tadića da su budućnost nuklearne elektrane.
"Tranzicijski period o kojem nitko ne govori, on će trajati 10 do 15 godina. Hoćemo biti zeleni, ali to ne možemo napraviti odmah. U tom tranzicijskom periodu nuklearna energija i plin su proglašeni čistim energentima i njih ćemo trebati. Ako bi sada isključili nuklearne elektrane u Europi, ruski plin bi bio minoran problem", kazao je.
Na kraju je komentirao i trebali netko u Hrvatskoj početi građanima govoriti ono što rade Nizozemska i Njemačka po pitanju energenata.
"Ako počnete govoriti o štednji, a ne o način kako ćete nešto zaraditi, to je kao da gasite veliki šumski požar vatrogasnim aparatom. Moramo početi štedjeti, ali i proizvoditi sami. Ljudi koji imaju mogućnost gradnju solarnih elektrana, ugradite ih na krovove, smanjite ovisnost o cijeni energenata u budućnosti. U kontinentalnom dijelu Hrvatske, ukoliko se ljudi griju na plin ili drva, napravite dizalici topline iz solarnih elektrana i računi se neće prepoloviti nego se smanjiti na 10 ili 20 posto trenutnih. Uz ove cijene energenata koje vidimo i nećemo više u budućnosti viđati jer će biti višestruko više, povrati se smanjuju na 4-5, maksimalno 6 godina", zaključio je Miliša.
