Danas je u Varšavskoj ulici u Zagrebu, u 17:30 sati, održan skup "Ne damo kino Europa". Velika dvorana Kina Europa bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, tako da su mnogi stajali na nogama, piše Jutarnji list. Prisutnima se obratio Boris T. Matić, direktor Zagreb Film Festivala čija je organizacija u vodstvu Kina Europa te objasnio povijest "tajkunske privatizacije" hrvatskih kina i povijest Kina Europe.
"Gradu Zagrebu bio je ponuđen prvokup. Mi smo čuli da će to biti shopping centar, pa smo onda čuli da će tu biti druga zgrada HNK-a. Krenuli smo u akciju. Prikupljali smo potpise javnosti koja je htjela art kino u centru grada. Grad nas je poslušao, kupili su kino i 2008. su nam ga dali na privremeno upravljanje. 2009. raspisan je natječaj za upravljanje kinom odnosno cijelom zgradom. Tražile su se tvrtke koje mogu pripremiti izvedbe kulturno-umjetničkih događaja, da se nud ugostiteljski sadržaj i da se uloži dva milijuna kuna. Mi smo to zadovoljili i preuzeli obvezu upravljanja kinom. Bilo je vrlo zapušteno - 1400 kvadrata prostora u koji se 40 godina nije ništa ulagalo", rekao je Matić.
Ispričao je kako su obnovili vododovne i električne instalacije, sanirali kotlovnicu, restaurarirali, uredili sanitarne čvorove i brojne druge stvari, pa otvorili knjižaru, digitalizirali kino, postavili novo platno, promijenili ozvučenje i izgradili svoju malu dvoranu.
Zaštićeno kulturno dobro
Istaknuo je da je na njihovo traženje, 2013. godine kino postalo zaštićeno kulturno dobro, a 2014. godine tražili su od grada da im omogući da novac za najam iskoriste za još jednu obnovu kina. Tvrdi da im Grad Zagreb nije odgovorio na niz mailova kojima su željeli riješiti situaciju.
Iako su prije dvije godine na razgovoru u Uredu za kulturu tražili novi ugovor na deset godina, to nije bilo prihvaćeno. "Šutnja gradskih vlasti se nastavila. Prije tri godine dobili smo nagradu za najbolji europski kino program. Dan nakon što su to objavili svi mediji stigao nam je prvi dopis iz Ureda za imovinsko-pravne odnose u kojima propituju izvršavanje naših obveza i spominju mogućnost raskidanja našeg ugovora. Šalju nam inspekcije, mjere kolika je knjižara, tražili su sve moguće načine da prekinu ugovor, ali na njihovu žalost to nije bilo moguće. Prikazali smo im sva svoja ulaganja. U zgradu smo trebali uložiti dva milijuna kuna, a uložili smo više od četiri. Neistina je da im to nismo prikazali", tvrdi Matić.
Nagrada za najbolje hrvatsko kino
Potom je rekao kako su im u veljači 2019. odobrena programska sredstva Ureda za kulturu Grada Zagreba u iznosu od 420 tisuća kuna, novac kojeg zadnjih nekoliko godina dobivaju za program. Tvrdi da ispunjavaju sve uvjete ugovora i da su dobili nagradu za najbolje hrvatsko kino.
"Ured za kulturu odobrio nam je novce za djelovanje čitave godine, logično je bilo očekivati da će doći i do produljenja ugovora o najmu. Imamo obveze i prema drugim ustanovama, prema fondu Europske Unije, puno unaprijed dogovorenih stvari. U petak smo dobili prvi pravi odgovor od Ureda za imovinsko-pravne poslove i tu je nastao šok. Kažu da nam 1. lipnja ističe ugovor te da se neće produžavati, a kao razlog pozivaju se na renovaciju kina koja bi trajala šest mjeseci", kaže.
Nikad više informacija od Grada
Dodao je da su u četiri dana dobili više informacija od Grada nego u zadnjih deset godina, a da je u nedjelju gradonačelnik Milan Bandić prvi put izrekao što misli o kinu. "...optužio sve vas da ste bukači, častio nas raznim imenima. Mi nismo aktivisti, mi smo ljudi koji rade svoj posao, ja sam privatni poduzetnik u kulturi. Ali nešto moramo smisliti i napraviti. Prvo, moramo saznati što je točno istina o renovaciji kina. Apsolutno je neistina da se Grad ne može prijaviti na europske natječaje za kino ako nije u posjedu kina."
Pri kraju Matić je uputio jasnu poruku: "Nemojte zatvarati Kino Europa dok ne počnete renovaciju!" Objasnio je da radovi ne mogu odmah početi, što zbog složene procedure javnih natječaja, što zbog činjenice da je zgrada zaštićeno kulturno dobro pa bi priprema projekta mogla potrajati.
