Uvođenjem novog paketa olakšica s ciljem povećanja cijene rada, koji će Vlada donijeti na sutrašnjoj sjednici, od 1. siječnja bit će povećan iznos miminalne plaće za pet posto ili 131 kunu neto. Najavio je to ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić dodavši da će poslodavcima koji isplaćuju minimalne plaće u posljednjih 12 mjeseci za 50 posto biti smanjene osnovice za obračun doprinosa.
Više od 76 tisuća radi za minimalac ili čak manje
"Smatramo da je to maleni, ali ipak korak naprijed da s jedne strane povećamo cijenu rada", kazao je tim povodom ministar Pavić. Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je pak da će dogovorenim paketom mjera za povećanje minimalne plaće "biti zadovoljni i radnici i poslodavci”.
No, ima li doista razloga za zadovoljstvo jer je riječ o povećanju koje djeluje tek kao bacanje mrvica radnicima. Tih 131 kunu svima koji rade za minimalnu plaću ili čak manje od nje, a u Hrvatskoj je takvih nešto više od 76 tisuća, u cjelini neće značiti mnogo. I dalje će živjeti ispod razine dostojanstvenog života.
Sindikati su već upozorili na to, kao i parlamentarna oporba koja je poput Ivana Lovrinovića iz stranke Pokrenimo Hrvatsku, koji je minimalno povećanje minimalca nazvao "običnom smijurijom", predloživši da se isti podigne na 5000 kuna. Ili Gordana Marasa iz SDP-a koji je vladajuće podsjetio da su bili izdašniji kada su dužnosničke mirovine povećali za 500 do 600 kuna.
Minimalna plaća u Hrvatskoj od 2008. godine do danas, prema podacima Eurostata, porasla je za 14 posto - s 380 eura koliko je iznosila 1. srpnja 2008., na 433 eura početkom ove godine. Broji li se u kunama, rast minmalne plaće u istom je razdoblju bio 19 posto – s 2747 kuna na 3276 kuna bruto.
Novosel: Upitna je opravdanost plaćanja minimalcem
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel kazao nam je, a to je naveo i u danas odaslanom priopćenju u ime SSSH, da cijeni napore Vlade za pronalaskom održivog rješenja za značajniji rast minimalne plaće, ali da predloženo rješenje ne smatra prihvatljivim.
"Od Vlade očekujemo da što je prije moguće predstavi na koji način u ovome mandatu misli doći do minimalne plaće s udjelom od 50 posto u prosječnoj, što je navedeno kao cilj, a s obzirom na to da je udio za sljedeću godinu ponovno predložen na razini od 43 posto. Naime, s obzirom na to da se minimalna plaća utvrđuje u apsolutnom iznosu, tijekom njene jednogodišnje primjene taj udio uvijek 'otkliže' unatrag", tvrdi Novosel.
"Opravdanost plaćanja radnika na iznos minimalne plaće ili čak i niže, upitna je, za svaki konkretni slučaj, i bez ikakva nadzora. S druge strane, višegodišnji zahtjev sindikalne strane da se podaci o distribuciji plaća, posebice temeljem JOPPD-a, učine javno dostupnima, nije realiziran – mi nemamo ključne podatke nužne za izradu cjelovitih analitičkih podloga no, čini se da njima ne raspolažu niti javne vlasti", kažu u SSSH.
"Vlada nagrađuje poslodavce koji radnike drže na minimalcu"
U SSSH ističu da im prijedlog fiskalne olakšice za sve poslodavce koji isplaćuju minimalne plaće, temeljem kojega bi bruto minimalna plaća kao trošak poslodavca u sljedećoj godini bila ne viša već niža od ovogodišnje i to za 113,00 kuna - apsolutno neprihvatljiv jer ekonomski i etički nije opravdan i njime bi samo zdravstvenom sustavu prihod bio smanjen za više od 221 milijun kuna.
Čelnik SSSH smatra da Vlada predloženom fiskalnom olakšicom zapravo nagrađuje sve poslodavce koji radnike "drže" na minimalnoj plaći te da ih time potiče da to rade još više, a druge da to isto čine. Time kaže Novosel, Vlada poručuje kako će se plaćanje radnika minimalnom plaćom višestruko isplatiti.
"Prijedlog fiskalne olakšice za poslodavce kojim bi trošak minimalne plaće umjesto da raste, s čime su i sami poslodavci računali, pao za 113,00 kuna u 2018. godini, zbog čega bi smanjene prihode sustavima socijalne sigurnosti pokrivali građani i sve to samo zato da bi radnik na minimalcu, s upitnim razlogom "držanja" na minimalnoj plaći, u sljedećoj godini dobio 131 kunu više, nije nam prihvatljiv", zaključio je čelnik SSSH.
"Čovjeku treba minimalno 5000 kuna da bi preživio"
Ekonomist Drago Jakovčević , profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smatra pak da je smjer Vlade dobar jer je svako povećanje minimalne plaće.
"Međutim, minimalna plaća ne fukcionira na način kako bi trebala. Ona bi trebala biti onaj dohodak od kojeg čovjek može preživjeti. A kako ćete preživjeti s 3000 kuna? Prema tome, podignuti nešto za 100 kuna, pa zvali to dva, tri posto - to je ništa. Mi svi živimo od novca. Čovjeku u Hrvatskoj treba minimalno 5000 kuna da bi preživio", kazao je Jakovčević za Net.hr.
Stoga on predlaže da poslodavac koji ne može osigurati 5000 kuna svome radniku zatvori biznis, a onima koji su granično rentabilni da se omoguće kompenzacijske mjere.
"Iako smo internom devalvacijom proveli sva moguća sniženja, Hrvatska više nema prostora jer smo najmanje plaćeni. Minimalna satnica u Hrvatskoj je tri sata, a u Njemačkoj dvanaest. Osim Bugarske mi smo najlošija ekonomija u EU-u. Pogledajte što SPD traži od CDU-a u Njemačkoj: povećanje mirovina za 50 posto! Rumunji su svakom liječniku povećali plaću za 1000 eura, samo da ne odlazi. To se tako radi. A što mi radimo? Ništa", smatra Jakovčević.
Povećanje miminalnih plaća, ističe on, automatski znači i punjenje fondova.
"Kada za 70 tisuća zaposlenih (koji su na minimalcu) povećate osnovicu na kojoj se temelji uplata doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, vi ćete velikim dijelom sanirati i mirovinski i zdravstveni sustav. I to tako treba gledati. Nemojmo reproducirati siromaštvo. Zapravo će ispasti da su jedine dobrobiti ulaska u Europsku uniju zapošljavanje ljudi koji bježe iz Hrvatske. Drugo je sve katastrofa", zaključio je Jakovčević.