Danas je cijena benzina pala na 93 dolara po barelu, ali samo zato što je gorivo pojeftinilo, ne znači da će svi sada spustiti cijene koje su porasle uslijed povećanja cijene goriva. Zbog čega, u RTL Direktu komentirala je ekonomistica Marijana Ivanov.
"Cijene su očito otporne na pad tako da kad se jednom dignu teško se vraćaju na nižu razinu. Međutim, tu je stvar i vremenskog raskoraka, između trenutka nabavke nekog inputa, sirovina za proizvodnju ili finalnog proizvoda. Možda je on kupljen po skupljoj cijeni koja je vrijedila prije i sada se prodaju prema cijeni po kojoj su nabavljeni. Nije prijevara, nego je diktirano uvjetima koji su vrijedili u trenutku kada su ugovoreni poslovi za nabavku. Bilo da je riječ o nafti ili suncokretovu ulju. Ti ugovori su obično terminskog tipa, tri ili šest mjeseci. Prije dogovarate cijenu po kojoj će se nešto isporučivati kasnije. Ta cijena je dogovorena po nekim skupljim uvjetima, u međuvremenu cijena padne. Kad cijena padne, onda trebate dogovarati nove ugovore za buduće isporuke", pojasnila je Ivanov.
Dodala je da se zamrzavanje cijena može produžiti i na šest mjeseci te tako spriječiti rast cijena:
"Vlada uvijek mora kupiti poene kod glasača, tako da i ove mjere nisu ništa drastično. Više-manje su te cijene, koje su zamrznute, cijene po kojima su se ti isti proizvodi prodavali u trgovinama velikih lanaca, pogotovo u trenutku akcije. Akcija pokriva troškove nabavke. To nije ispod troška cijena. Međutim, Vlada je morala donijeti neku regulativu i pokazati da čak i ako dođe do ubrzanja inflacije prema kraju godine i stvore se novi uvjeti zbog čega bi se inflatorna očekivanja ugrađivala u cijene i time stimulirala rast cijena da to neće biti moguće. Sad smo zamrznuli cijene na tri mjeseca, možemo produžiti na šest mjeseci. Time ćemo spriječiti rast cijena, ne samo zamrznutih cijena nego i drugih cijena roba i usluga koje se na njih nadovezuju. To je jednostavno dio antiinflacijske politike prije svega, politike pravednosti da pomognete najnižim dohodcima kod kojih udio potrošnje šećera, brašna, šećera, svinjetina ima veći udio potrošnje u kućnom budžetu", dodala je Ivanov.
Cijene u Hrvatskoj su previsoke za naš standard
Podsjetila je i da je Hrvatska po životnom standardu na dnu Europske unije, a da su cijene previsoke za standard:
"Hajdemo ispočetka. Po životnom standardu, Hrvatska je na dnu EU-a. Od nas su gori samo Bugari. Po cijeni hrane smo među članicama EU-a s najvišim cijenama. Cijene su na 94 posto prosjeka EU-a. U Njemačkoj su na 103. Usporedite plaću u Njemačkoj i Hrvatskoj i životni standard, jasno je da su cijene hrane u Hrvatskoj previsoke. Sva kućanstva s nižim dohotkom veći dio njega troše na hranu. Visoki dohodci troše 15 posto na hranu. U trenutku kad cijena hrane raste, naravno da to pogađa kućanstva s najnižim dohotkom."
Na pitanje jesu li moguće nestašice poput onih u Srbiji gdje nedostaje šećera, Ivanov odgovara:
"U Srbiji se nestašice događaju zbog nekih drugih problema. Oni imaju svoj tip strukturnih problema u gospodarstvu i daleko manje su otišli u smjeru tržišne ekonomije nego Hrvatska. Ako mi i nemamo na domaćem tržištu, uvozimo tako da se osobno ne bojim nestašice niti iz domaćih izvora niti iz inozemstva. Međutim, uvijek nestašice nastaju zbog poremećaja u dobavnim lancima koji mogu biti rezultat zaista nekog racionalnog razloga. A mogu biti i čisti rezultat manipulacije. U ovom trenutku ta odluka Vlade ne odgovara i u prilog im ide možda raditi nekakvu nestašicu. Drugi problem su ljudi. Ljudi su skloni panici i strahu. Ja sam danas došla u lokalnu trgovinu i svečano sam kupila zadnju bocu suncokretova ulja. Ljudi su bez razloga danas pokupovali suncokretovo ulje, nikamo neće ići tri mjeseca, ne moraju strahovati da će cijena porasti. Međutim, čim ljudima kažete da će doći do nestašice, počnu automatski raditi zalihe, a naravno da trgovine ne možete puniti tom dinamikom i onda se ta kriza, panika prenosi kroz društvo pa se stvori dojam da će doći do nestašice. Nema razloga da dođe do nestašice i naposljetku Vlada sigurno ne bi išla donositi neku odluku da nije znala konkretnu odluku koji su raspoloživi resursi u Hrvatskoj i koja je to cijena s kojom će proizvođači i trgovački lanci preživjeti. Svaka ekonomska odluka ima i svoje žrtve, posve je jasno da određene male trgovine neće moći ili ne mogu prodavati jer su kupili skuplje. Imaju ugovore koje ih vežu na skuplju cijenu u nabavi i nemaju ekonomiju obujma niti promet da bi mogli ići s nižom cijenom."
'Prebrza energetska tranzicija potakla je rast cijena energenata'
"Inflacija može nastati na strani ponude i potražnje. Ako na strani potražnje ulijevate novac, jasno da više novca trči u lov za istom ili manjom količinom robe i cijene rastu. Svi ti socijalni paketi koji su se događali u SAD-u i Europi u vrijeme pandemije i sad se opet događaju i podrazumijevaju određene svote novaca koje vlade daju na raspolaganje povećavaju njihovu kupovnu moć i mogućnost potrošnje. To je jedan udar koji vuče u smjeru inflatornog djelovanja. Međutim, ti iznosi nisu toliko veliki. Helikoptersko sijanje novca bi imalo veći inflatorni udar da se odvija kroz odobravanje novih kredita što nije slučaj. U SAD-u nije bilo razloga za inflatorne procese s kojima je suočena Europa zbog rata u Ukrajini. Imamo tamo i velik problem prebrzog prelaska s fosilnih goriva na nekakve zelene obnovljive izvore energije. Sve je počelo upravo cijenama energenata, prebrza energetska tranzicija koja se prebrzo želi provesti je potakla rast cijena energenata prije godinu i dva-tri mjeseca", objasnila je Ivanov.
'Recesija stiže, inicirana je odlukama na razini EU-a'
Upozorila je da recesija stiže:
"Nažalost, recesija stiže, ali rekla bih da je to recesija koju su politika i institucije u EU-u kreirali. To nije prirodni proces recesije, to je recesija koja je često puta inicirana odlukama koje se donose na razini EU-a. Sami sebi pilimo granu na kojoj sjedimo. Neprestano radimo procese koji idu u smjeru recesije, a s pandemijom sve one mjere još otprije su napravile zastoj i poremećaj na tržištu", poručila je Ivanov.
