Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje pokazuje negativnu stopu promjene od 14,9%, a u odnosu na isto tromjesečje 2019. realno je manji za 15,1%, objavio je u petak DZS i potvrdio najveći gospodarski pad otkada prate te podatke. Drugo tromjesječje obuhvaća razdoblje u kojem je gospodarska djelatnost praktički obustavljenja, no ekonomski analitičar Andrej Grubišić za to krivi Vladu, a ne epidemiju.
'Nije Covid uzrog problema nego zabrane koje uvodi politika'
"Covid nije uzrok gospodarskih problema, nego administrativne zabrane koje uvodi politika", rekao je analitičar za N1. Ističe kako su u pitanju tek preliminarni podaci te kako će mnogo važniji pokazatelj biti godišnji pad. „Razumna je projekcija da će do kraja godine ekonomija pasti do 10 posto", kazao je, dodajući kako su ranije neki stručnjaci predviđali kako bi pad na godišnjoj razini mogao biti preko 20 posto no to se srećom neće dogoditi.
Glavni razlog nezapamćenog pada vidi u tome što su mjere najviše pogodile uslužne djelatnosti, o kojima naše gospodarstvo ovisi i zato, smatra, nikakav novi lockdown ne dolazi u obzir, ali niti izoliranje i forsiranje samodostatnosti.
Ekonomsko samoubojstvo
„Pokazalo se da je to ekonomsko samoubojstvo“, upozorava i objašnjava: „Prvo zatvaranje, prvih mjesec dana, bilo je možda opravdano. Šest mjeseci poslije, zbog naknadnih spoznaja o epidemiji, mislim da bi svako zatvaranje bilo nonsens. Odgovornost, objektivnu odgovornost treba prebaciti isključivo i samo na odgovorne zrele ljude, koji znaju kojim su rizicima u kojim područjima izloženi", smatra Grubišić koji ističe da je "neprihvatljivo ograničiti ekonomiju za bezuvjetnu zaštitu najrizičnijih".
HDZ-ov plan znači tek eksploziju državne potrošnje
Nije previše optimističan što se tiče HDZ-ovog programa oporavka i kao glavni njegov rezultat vidi tek „eksploziju državne potrošnje“. Prema njemu, glavno rješenje smanjivanje poreza, opsežniju privatizaciju „i to tvrtki poput HPB-a ili Podravke“, te liberalizaciju zdravstva, obrazovanja i mirovinskog sektora.
„Hrvatska država trenutno ima monopol na tri bitna sektora; zdravstvo, obrazovanje i mirovinski sektor. To izaziva iznimno velike strukturalne probleme i ja vjerujem, kada bi se tu krenulo s barem laganom liberalizacijom, da bismo kreirali sektor u gospodarstvu koji danas ili ne postoji ili je vrlo, vrlo malen", zaključio je.
