Državni zavod za statistiku konačno je otkrio kada ćemo doznati koliko Hrvatska ima stanovnika. Naime, rezultate popisa stanovništva provedenog u rujnu i listopadu objavit će u petak, 14. siječnja, doznaje Novi list.
Iako je popis potrajao, odnosno bio produljen zbog situacije s koronavirusom, statističari su obavili opsežnu analizu i kontrolu podataka, koja je, čini se pri kraju. Rezultati će biti objavljivani prema nekim dosadašnjim, ali i cijelom nizu novih kategorija, poput četiri nove statističke regije, ali ostat će i podaci po županijama, gradovima i općinama te naseljima.
"Podaci su jako dobro provjereni, radile su se dodatne logično-računske kontrole, a nedostajući OIB-i, što je bila česta pojava, provjeravani su u bazi podataka MUP-a", istaknula je Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica sektora demografskih i društvenih kretanja DZS-a.
Pedantno provjereni podaci
Otkrila je da su bile česte situacije u kojima bi dvije osobe iz iste obitelji unosile podatke putem sustava e-Građani, pa bi se podaci duplicirali, a bilo je i onih koji su krenuli sa samopopisivanjem, ali ga nikad nisu završili. Takve podatke je trebalo provjeriti i dopuniti.
"Digitalizacija nam daje vrlo pozitivne ishode, sada je kontrola podataka doista izvrsna. Sad smo za ovu prvu objavu 'očistili' sav materijal, isključili smo one koji prema europskim i UN-ovim kriterijima ne ulaze u tzv. ukupno stanovništvo te imamo podatke koji su usporedivi s drugim državama na cijeloj kugli zemaljskoj", naglasila je Rogić Hadžalić.
Nastavak trenda
Nakon objave općih podataka po geografskim odrednicama, u sljedećih će nekoliko tjedana DZS objavljivati podatke po spolu i rodu, dobi, i tako dalje, što znači da će objava podataka teći sukcesivno. Odgovor na najvažnije pitanje, ima li nas manje od četiri milijuna, nisu otkrili, ali poručuju da iznenađenja nema. Rogić Hadžalić je napomenula da DZS redovito objavljuje procjene na polugodišnjoj razini i po pojedinim kategorijama, što sugerira nastavak pada broja stanovnika.
Takav je trend logičan, ističu, zbog toga što je i u ostalim istočnoeuropskim zemljama primjetna migracija prema zapadu. No, važno je da su podaci o broju stanovnika i migracijama svake godine konzistentni, pa se očekuje da popis potvrdi negativne trendove. To će biti vidljivo zahvaljujući novim metodama, razvijenima u suradnji s europskim i UN-ovim institucijama. Time će naši podaci biti usporedivi na globalnoj razini.
"Naša statistička obitelj radi na istim principima u cijelom svijetu, odnosno bitno je da su podaci na kraju usporedivi. U ovim uvjetima, mi smo više nego zadovoljni kako je sve prošlo, danonoćno smo radili i zadovoljni smo", poručila je Rogić Hadžalić.
Sve je riješeno
Na popisu je sudjelovalo oko 8000 popisivača, unatoč tome što su se građani mogli i sami popisati. U jednom se trenutku pojavilo i nezadovoljstvo zbog neisplaćenih naknada, no u DZS-u uvjeravaju da je sve riješeno.
"Nažalost, postoje razne specifičnosti. Naravno da je teško obaviti popis na otocima, ili gdje su raspršeni stanovnici na velikim područjima. S druge strane, u Zagrebu su na Gornjem gradu ili u samom centru mnogi stanovi prazni, pa su se popisivači više puta morali vraćati na iste adrese, i to je sigurno drukčije nego kad te zapadne 'mamutica' s tisuću stanova. No, sve je prema popisivačima podmireno i riješeno već ranije, zaključila je načelnica sektora demografskih i društvenih kretanja DZS-a.
