U povijest bi tako vrlo skoro trebali otići Dan antifašističke borbe koji se obilježava 22. lipnja i Dan državnosti, tri dana kasnije. Radni dan ubuduće će vjerojatno biti i blagdan Tijelovo koji pada u različite datume, ali uvijek četvrtkom, a ove je godine 7. lipnja. Pritom bi Dan antifašističke borbe i Dan državnosti dobili status spomendana, piše Novi list.
O ovim promjenama u kalendaru bilo je u srijedu riječi na sjednici Vladinog užeg kabineta. "Konačna odluka još nije donijeta, no ako ukinemo te neradne dane napravili bismo značajne uštede", objasnio je za list visoki izvor u Vladi.
U lipnju se može spojiti osam neradnih dana
Ove godine Dan antifašističke borbe pada u petak, a Dan državnosti odmah idućeg ponedjeljka, što će mnogima donijeti četiri slobodna dana u komadu. A kako je Tijelovo u četvrtak, spajanje s vikendom vrlo je izgledna opcija. Tako bismo u lipnju bismo, u slučaju da sve ostane po starom, samo s ta dva spajanja mogli imati ukupno čak osam neradnih dana.
Prema procjenama poslodavaca svaki neradni dan znači gubitak gospodarstvu oko milijardu i 100 milijuna kuna, a trenutačno Hrvatska ima 14 dana državnih praznika i blagdana koji su i neradni dani. U Vladi navodno postoje i ideje da se novogodišnji praznici produlje i na 2. siječanj, što su početkom godine zatražili i turistički radnici, ali zbog 'opasnosti' da mnogi Hrvati iskoriste to kako bi neradne dane spojili s Tri kralja 6. siječnja, spomenuta zamisao zasad nije blizu realizacije.