Danas se na sjednici Sabora u hitnom postupku našao prijedlog dopuna Zakona o elektroničkim komunikacijama. Ove je izmjene Vlada prihvatila prošlog tjedna, a prema njima će se u borbi protiv koronavirusa ozakoniti široko praćenje mobitela građana. Tako bi se za osobu koja je u samoizolaciji, a ima mobitel pored sebe, znalo gdje se nalazi i poštuje li tu mjeru.
Vlada je predložila nadopunu Zakona u kojem će sada stajati nova odredba prema kojoj je "obrada podataka u lokaciji bez prometnih podataka iznimno dopuštena u cilju zaštite nacionlne i/ili javne sigurnosti, i to u slučajevima kada je Vlada Republike Hrvatske proglasila prirodnu nepogodu ili katastrofu, ili kada je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti, u skladu s posebnim propisima, a pri čemu se zdravlje i životi građana bez obrade tih podataka ne bi mogli učinkovito zaštititi“.
Tako će telekomunikacijski operateri na temelju zahtjeva ministra nadležnog za proglašenu nepogodu ili katastrofu, odnosno ministra nadležnog za zdravstvo, morati osigurati državi podatke o lokaciji bez prometnih podataka pod prijetnjom novčane kazne. Nakon toga države te podatke obrađivati „u opsegu i na način koji je nužan za ostvarenje cilja i svrha iz stavka 1. ovoga članka“.
Ne radi se o kršenju GDPR-a
U prijedlogu stoji i kako se ne radi o kršenju GDPR-a, odnosno Opće uredbe o zaštiti podataka. Vlada je obrazložila kako je "donošenje ovoga Zakona dio mjera kojima se nastoji omogućiti žurno i adekvatno postupanje svih nadležnih tijela u novonastalim posebnim okolnostima u vezi s proglašenom epidemijom bolesti COVID-19 i potrebe da se korištenjem navedenih podataka zaštite od neposredne ugroze životi i zdravlje ljudi". Navode kako takve okolnosti zahtijevaju brzu reakciju
Saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin, predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe, kazao je za Faktograf kako su s obzirom na situaciju vezanu uz koronavirus, ostvareni svi uvjeti da se u zemlji proglasi izvanredno stanje. Smatra kako se već nalazimo u kriznom stanju s obzirom da je ograničena sloboda kretanja. Zbog toga bi, smatra Grbin, Sabor trebao proglasiti izvanredno stanje i donositi odluke o ograničavanju sloboda i prava onako kako je to zamišljeno Ustavom. Ako se Sabor pak ne može sastati tada, prema Ustavu RH, odluke zajednički donose predsjednik Vlade i predsjednik Republike.
Ustav RH u svoj 17. članiku navodi: "U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike. Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno i socijalno porijeklo."
U članku 17. stoji i jedan osigurač: "Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenost kažnjivih dijela i kazni te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi."
Stručnjak: Za ovo je potrebna dvotrećinska većina
Sabor nije proglasio izvanredno stanje, pa Grbin smatra kako je primjenjiv članak 16. Ustava koji predviđa: "Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju“. Odnosno, navodi Grbin, ove izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama trebale bi se tretirati kao organski zakon za čije izglasavanje je potrebna natpolovična većina svih zastupnika.
SDP će uložiti amandman kojim će tražiti da se precizira da se odredba odnosi samo na samoizolaciju te da se uvedu osigurali o trajanju mjere te da tijelo koje će obrađivati podatke svakih 15 dana o tome mora izjvestiti Sabor, doznaje Faktograf od predsjednika Kluba zastupnika SDP-a Arsena Bauka.
Profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Đorđe Gardašević smatra kako bi ovaj zakon trebalo donijeti dvotrećinskom većinom. “Kada se zbog pandemije virusa ljude od Australije do Kanade gotovo prisilno šalje u svoje domove, mislim da je više nego očito da se radi o situaciji velike prirodne nepogode. Ograničenja ljudskih prava u takvim slučajevima propisuju se prema članku 17. Ustava RH koji zahtijeva da o njima odluči dvije trećine svih saborskih zastupnika", kaže Gardašević, piše Faktograf.
Mjere Kine, Izraela, Rusije
"Kako dopune Zakona o elektroničkim komunikacijama nesumnjivo zadiru u ustavno jamstvo privatnosti – da, apsolutno smatram da bi ih se moralo usvojiti upravo na taj način. To bi, po meni, bilo ustavnopravno ispravno rješenje. No bez obzira na to što ja osobno mislim, čini mi se da u Saboru postoji određeno shvaćanje da bi ovo trebalo usvojiti kao da je riječ o situaciji redovnog stanja.
U tom bi slučaju, kao apsolutni minimum, ovaj Zakon trebalo usvojiti više od polovice svih zastupnika u Saboru, jer se radi o zakonu koji razrađuje Ustavom utvrđeno ljudsko pravo odnosno slobodu, tj. privatnost.", rekao je ovaj stručnjak za Ustav.
Preko mobitela kretanje građana nadzire Kina, a izraelski premijer Benjamin Netanyahu ovlastio je pod izvanrednim mjerama tajne službe da mjere poštivanja samoizolacije prate preko tehnologije koja je do tada korištena za praćenje potencijalnih terorista. Slične mjere pokreće i Rusija.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
