Dobre vijesti iz industrije koja čini deset posto hrvatskog izvoza, zapošljava oko 23 tisuće ljudi, ali se sve teže nosi s konkurencijom. Drvna industrija kronično se već muči s nedostatkom radne snage a radne snage nedostaje jer su plaće male, i sa sirovinom - drvetom.
Hrvatske šume imaju ograničenu kvotu drveta koju godišnje smiju posjeći i prodati, a onih koji bi to drvo željeli sve je više. Hrvatsko drvo naime još uvijek je jeftina sirovina i na njemu se može dobro zaraditi prodajom rezane građe u Austriju ili Italiju, ali su onda zakinuti veliki proizvođači parketa i namještaja, koji u svoju proizvodnju više ulažu a manje dobijaju. Uglavnom, mala bara puno krokodila.
Ali, evo, izgleda da su se i veliki i mali krokodili konačno dogovorili, manji će od Hrvatskih šuma dobiti 20 posto više drveta nego dosad, a veliki će dobiti veliki popust od 25 posto.
O tomu kako to da su šumari, drvari, pilanari i veliki proizvođači namještaja i parketa uspjeli napraviti pogodbu u kojoj je vuk sit a koza cijela u RTL Direktu razgovarali smo s direktorom Hrvatskih šuma Krunoslavom Jakupčićem i Filipom Galekovićem iz Udruženja drvno-prerađivačke industrije.
Ovo je već ne znam koji sporazum o raspodjeli drvnih kvota i svaki je nekome bio loš, kako to da je ovaj sada svima dobar?
Postigli smo to pregovorima. Napravili smo dokument koji sadrži pravila za raspodjelu količina na godišnjoj osnovi, za male pilanare do 10.000 i za kupce preko 10.000 i druge.
Gospodine Galekoviću, što je sad bolje za vas ovim sporazumom?
Prije svega model raspodjele sirovine, tojest trupaca, koji je transparentniji, jednostavniji i lakši za praćenje. Cilj je da se više sirovine prelije u finalnu proizvodnju. Ugovor je na deset godina, kroz taj period će se drvna industrija restrukturirati, na tom je naglasak.
Stalno se priča o restrukturiranju, je li ovo zadnja prilika?
Zadnjih godina imamo paradoksalnu situaciju: jeftina sirovina a manja dodatna vrijednost. Izvozila se sirovina i poluproizvod.
Poskupili ste hrast lužnjak, i to značajno, zašto?
To su neznatna povišenja cijena. Hrast lužnjak ćemo brendirati u 2018. Svi pokazatelji govore da povisimo cijenu pogotovo hrasta lužnjaka i time smanjimo pritisak stranih ulagača da dođu u Hrvatsku.
Gospodine Galekoviću, vi ste veliki izvoznik parketa, i to skupog i luksuznog, gdje je onda vama i vašim kolegama problem?
Nedostatak radne snage. Drvna industrija je mahom u ruralnim dijelovima, odakle ima puno iseljavanja. Vlada će tu morati urgirati, ne zadržavanjem nego vraćanjem stanovništva.
Dosta je prijepora izazvala investicija u Vukovaru gdje neki talijanski investitor želi napraviti ogromnu tvornicu za preradu drveta, je li sada sve u redu?
Bio je otpor prema tom projektu. Na kraju smo se usuglasili da ako Hrvatske šume neće skupiti dovoljnu količinu sirovine, spremni smo se mi prerađivači odreći dijela trupaca.
Gospodine Jakupčiću, kako će Hrvatske šume završiti ovu godinu glede financija?
Naše glavno poslanje je da resurd, tojest šuma, više vrijedi sutra nego danas. Dakle zadovoljiti sve strane, a profit je jedan od ciljeva, koji mora biti u funkciji zadovaljanje svih.
