Digitalno doba donijelo je i nova "rješenja" za kradljivce. To nije obišlo Hrvatsku jer malo "vještiji" lopovi mogu za par minuta ukrasti tuđi auto, a upravo je dvije minute trebalo jednom od njih za nedavnu krađu "Minija" jednog hrvatskog gospodarstvenika.
Automobili se u Zagrebu više ne kradu kao devedesetih, kaže za Jutarnji listDražen Flajs, vođa grupe za obradu organiziranog kriminaliteta Službe organiziranog kriminaliteta Sektora zagrebačke krim policije u Heinzelovoj ulici. Već 25 od ukupno 28 godina policijskog staža Flajs "ganja" kradljivce vozila. Najzvučnije policijske akcije nekadašnjih automobilskih krađa u Hrvatskoj su: Transporter, Procesor, Tunel. U njima su proteklih desetljeća padala velika imena iz tog krim miljea.
Nekada su se automobili krali na drugačiji način jer su i oni bili drugačiji pa se postavlja pitanje, koliko su tehnološki nekoliko generacija napredniji automobili veći ili lakši izazov za kradljivce automobila? Kartica umjesto klasičnog ključa, koja otvara vozilo čim mu se približite, upadanje u sustav i isključivanje sigurnosnih komponenti, krađa identiteta putem telefona ili putem sustava nadzora tlaka u gumama samo su neke od kritičnih točki suvremenih vozila koje koriste i lopovi i o čemu pišu specijalizirani auto časopisi, donosi Jutarnji list.
Moderne metode krađe
Detektivu Flajsu sve je to poznato, kao i hrvatskoj policiji koja se o najnovijim metodama krađa automobila informira i razmjenom informacija sa stranim policijama, suradnjom s proizvođačima i distributerima vozila, ali i svojim metodama prikupljanja informacija. Koje su neke od metoda krađa automobila, posebno ovih novijih koji su nakrcani elektronikom, pojasnio je za Jutarnji detektiv Flajs.
Kako govori detektiv, lopovi su shvatili da mogu sami sebi napraviti kopije ključeva u elektronskom obliku. To ne mora biti fizički isti ključ. Pojednostavljeno: to je onaj dio gdje serviser spaja automobil kada osoba dođe u servis radi očitanja sustava vozila. Svi oni, kaže Flajs, imaju neka tehnička znanja, drskost i odlučnost. Svi oni, dodaje, bježe od automobila koji su pod nekim oblikom videonadzora, alarmnih sustava, jer se povećava stupanj rizika da će ih negdje policija uhititi.
Koriste se elektroničkom napravom
Na OBD servisni priključak počinitelj se spoji "kutijicom", odnosno elektroničkom napravom koja iz "mozga automobila" kopira elektroničke kodove ključa koje potom ta ista kutija memorira u transponder (mali čip). Nakon tog memoriranja u čipu-transponderu, koji ima sposobnost pohrane elektroničkog zapisa, programa i sličnog, pohranjen je elektronički dio ključa, priča nam iskusni policajac. Kaže kako se programe za upadanje u "mozak" svakog vozila može na određene načine nabaviti na internetu. Za neka vozila treba investirati i dvoznamenkasti iznos u eurima, ali to, kaže Flajs, hrvatski kradljivci vozila ipak ne čine. U trenutku razgovora, kolege detektiva Flajsa prate, obilaze i prikupljaju informacije o kradljivcima vozila.
Policija prati njih, a oni motre policiju
"To vam je stalno nadmudrivanje. Znaju i oni da i mi njih pratimo, znaju i oni nas. Na zagrebačkom području trenutačno se najviše kradu Golfovi 'sedmice' i Škode Octavije, i to uglavnom za dijelove. Samo manji dio vozila završi preko granice. Rijetko tko od njih krade aute za sebe. Ima ih koji to rade jer ih još puca adrenalin kad kradu neki auto. Krađa auta za njih je posao u kojem je nekoliko karika u lancu dok se 'kombinacija' ne odradi do kraja. Jedan krade, drugi vozi, treći pili aute u dijelove. Ne biste vjerovali kako oni u samo dva do tri sata rastave automobil", priča sugovornik za Jutarnji list.
Zračni jastuci su posebno na cijeni
Kradljivci automobila, kažu nam poznavatelji tog miljea koji dugo prate stanje na tom području, imaju samo financijski interes i zaradu kao bitnu stvar u svoje kriminalne djelatnosti. Na samo jednom Golfu "sedmici" mogu zaraditi i prosječnu hrvatsku godišnju plaću kad ga prodaju u dijelovima, a posebno su na cijeni zračni jastuci. Otkriva nam i psihološki profil kradljivaca vozila. Flajs objašnjava da su ljudi iz tog kriminalnog miljea vrlo zatvoreni te se kreću među sobom. Ne pričaju mnogo, ali kada "padnu", pritvor im jako teško pada. Flajs kaže da ukradeni automobili uglavnom završavaju preprodani u dijelovima. Nije više situacija kao devedesetih kada je većina ukradenih vozila iz Hrvatske završavala u BiH jer su sada zbog migranata veće kontrole. Zato završavaju u nekoj od "pilana" u unajmljenim garažama ili pak skrovitim radionicama.
'Ugradite alarm'
Flajs dodaje kako u Zagrebu posebno na oprezu moraju biti vlasnici vozila iz drugih gradova: "Možda se nekad pitate 'kako baš meni', ali oni obilaze parkirališta bolnica, garaže. Nije im problem rampa jer one rade na standardnim frekvencijama i to rješavaju nekim univerzalnim daljinskim za otvaranje. Računaju da će čovjeku koji je izvan Zagreba, kad mu ukradu auto, trebati više vremena da se snađe, ode na policiju, provjeri je li mu pauk digao auto, a vrijeme tada radi za njih", ističe Flajs. I savjetuje vlasnicima vozila, pogotovo onih vrednijih, da bez obzira na tvorničke sustave zaštite ugrade neki alarm jer je to sigurno faktor odvraćanja.
"Savjetovali smo i predstavnicima stanara da u garažama postave videonadzor. Neki su nas poslušali i više im nijedan auto nije ukraden iz garaže", kaže Flajs. Devedesete godine su bile plodonosne za kradljivce automobila pa se Boro Mateša, umirovljeni inspektor, prisjeća par slučajeva iz tog doba.
"Kroz stražnja desna vrata prolazile su žice i lopovi su to znali pa bi krunom na bušilici izbušili rupu na vratima, spojili se na te žice i premostili glavni kompjutor vozila. Ruskim ključem mehanički bi lomili uložak brave i potom pokretali motor. Rupu na vratima jednostavno su zatvarali tako što bi trakom u boji vozila prelijepili to mjesto ili dio lima koji su izbušili", opisuje neke od provalničkih metoda bivši inspektor.
Sjeća se i jednog od pripadnika tog miljea koji je u garaži u Sigetu izrađivao programe za ulazak u sustav vozila, transpondere. Kad su ga 2002. godine uhićivali u Sigetu, bili su angažirani specijalci ATJ Lučko jer se zatvorio u garažu, ali se na nagovor odvjetnika predao. Iako se auti u Zagrebu i Hrvatskoj ne kradu ni približno kao devedesetih kad se tjedno kralo 15-ak vozila na području postaje gdje je tada Dražen Flajs bio mladi policajac, a sada se toliko ukrade mjesečno.
Golf, Audi i Octavia drže top tri mjesta
Nažalost, često se dogodi da vlasnici one koji su im nanijeli štetu susretnu negdje u gradu. Kad je o njihovu poslu riječ, kao i u svakom biznisu on u pravilu ovisi o ponudi i potražnji. Golf, Audi i Octavia trenutačno su na top-ljestvici traženih vozila na crnom tržištu, i to zbog dijelova.
