Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je presudu u predmetu protiv Dragana Vasiljkovića, poznatijeg i kao kapetana Dragana, po optužbi za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva u Republici Hrvatskoj.
U kaznu uračunato cijelo vrijeme u pritvoru
U pretežnom dijelu odbijena je kao neosnovana žalba Dragana Vasiljkovića, kao i žalba državnog odvjetnika u cijelosti, a presudom je djelomično prihvaćena žalba Dragana Vasiljkovića. Osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 13 godina i šest mjeseci. 'Tu kaznu Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra primjerenom kako počinjenim kaznenim djelima za koja je optuženi proglašen krivim tako i osobi optuženika, a vodeći računa o svim utvrđenim olakotnim i otegotnim okolnostima. U ovu kaznu optuženiku je uračunato cijelo vrijeme koje mu je bila oduzeta sloboda u svezi ovog kaznenog postupka i to kako ekstradicijskog pritvora u Australiji tako i pritvora tijekom trajanja ovog kaznenog postupka', stoji u obrazloženju presude.
'Naime, drugostupanjskom presudom ispravljena je pogreška koja se sastojala u povredi kaznenog zakona time što su u osuđujućem dijelu presude krivnja Dragana Vasiljkovića utvrđena u odnosu na dva kaznena djela, a ne četiri, kako je to učinjeno prvostupanjskom presudom, a što je dovelo i do blaže kazne. Time je u osuđujućem dijelu presude usklađen i opseg utvrđene odgovornosti optuženika s aktom o izručenju, te je opsegom uopće moguće njegove kaznene odgovornosti u ovom postupku', stoji u priopćenju Vrhovnog suda.
Žalio se na kaznu zatvora od 15 godina
Vasiljković je u rujnu 2017. na splitskom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na 15 godina zatvora, nakon čega se žalio i čekao odluku Vrhovnog suda. Podsjetimo, Vasiljković je 9. srpnja 2015. sproveden u splitski istražni zatvor nakon što ga je australsko pravosuđe izručilo Hrvatskoj nepunih 10 godina otkad je upućen zahtjev za njegovu ekstradiciju, a ne žali se na uvjete u zatvoru i kaže kako su prema njemu “svi korektni”.
Vasiljković je optužen da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije. Na teret mu se stavlja da je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.
Uz to je optužen i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje. Tijekom napada su oštećeni i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, opljačkana je imovina, a ubijeni su i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.
