Iseljavanje više nije samo ekonomsko pitanje, a zbog odljeva, uglavnom mladih i obrazovanih kadrova preko granice, pate i sustavi bez kojih je nemoguće zamisliti normalno funkcioniranje države, pa, u krajnjoj liniji, ni život.
"Hrvatskoj je, primjerice, prije ove epidemije nedostajalo 12.000 medicinskih sestara. Prema službenim brojkama, u inozemstvo je proteklih deset godina otišlo preko 7500 medicinskih sestara, dakle svaka četvrta. A otišlo je i više od tisuću liječnika specijalista", pojasnio je Tado Jurić s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Hrvatskog katoličkog sveučilišta za Express.
Povratak u mirovini
On je autor istraživanja koje je iznjedrilo zaključa da Hrvati ne odlaze iz zemlje zbog siromaštva, nego zbog nepravde. Naime, pojasnio je Jurić, istraživanja pokazuju da svega 15,4 posto iseljenih hrvata razmišlja o skorom ili srednjoročnom povratku, dok 45,3 posto tu odluku želi ostaviti za vrijeme kad budu u mirovini.
"Ako je suditi po iskustvima drugih zemalja i migracijskoj literaturi, u staru se domovinu rijetko vraćalo više od jedne trećine iseljenika, a daleko češće jedna petina ili čak i manje. Novija istraživanja Svjetske banke govore da bi se uslijed koronakrize moglo vratiti oko 10 posto iseljenih. Međutim, taj će saldo pokriti novi iseljenici koji baš zbog koronakrize i straha od toga što donosi jesen iz Hrvatske žele iseliti", procijenio je Jurić.
Manje potrošnje vode i odvoza otpada
Ističe da podaci Državnog zavoda za statistiku ne prikazuju stvaran broj stanovnika Hrvatske te smatra da ih je daleko manje od službenih brojki. "Hrvatska nema više od 3,8 milijuna stanovnika", uvjeren je.
Svoj stav temelji na istraživanjima njemačkih registara i registara hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj. Slijedio je i konkretne tragove u pojedinim područjima, poput podataka o potrošnji vode u kućanstvima te odjave usluga odvoza otpada.
"Takvi podaci pokazuju da je u određenim općinama ali i većim gradovima došlo do smanjenja potrošnje vode u kućanstvima i do 20 posto. To svakako implicira da ljudi nestaju, što depopulacijom što iseljavanjem", zaključio je Jurić dodavši da se u Njemačku od 2013. do sredine 2019. iselilo 276.877 ljudi, a da se vratilo njih 88.950, uglavnom umirovljenika još iz gastarbajterske ere.
