Iz Grada Zagreba u subotu su priopćili da su predložene izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana (GUP) Zagreba 'strateške i razvojne, unatoč kritikama strukovnih udruga', i podsjetili na kronologiju vezano za GUP, koji je izazvao različita i suprotna mišljenja u političkoj i stručnoj javnosti.
Na sjednici zagrebačke Gradske skupštine u četvrtak je podneseno ukupno 86 amandmana na Konačni prijedlog izmjena i dopuna zagrebačkog GUP-a. HDZ je podnio 15 amandmana, Bandićeva Stranka rada i solidarnosti podnijela je 65, a gradonačelnik Milan Bandić šest. Amandmani su uvršteni u dnevni red, a sjednica Gradske skupštine nastavlja se u ponedjeljak, 10. veljače raspravom GUP-u i o podnesenim amandmanima.
Iz Grada Zagreba su ocijenili da već duže vrijeme, a posebno zadnjih dana u javnost "dopiru različite informacije vezane za Izmjene i dopune zagrebačkog GUP-a", a da se u javnosti "u atmosferi politikantstva i manipulacija po svaku cijenu, gube iz vida činjenice i prava istina" o GUP-u.
U priopćenju iz Grada navode kronologiju i kontekst vezano za zagrebački GUP.
Podsjećaju da je zagrebačka Gradska skupština Zagreba donijela 2015. Odluku o izradi izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba, kojom je počeo postupak njegove izrade i donošenja izmjena i dopuna. Iduće godine, 2016., utvrđeni su ciljevi i programska polazišta za izradu i donošenje izmjena i dopuna GUP-a.
Javna rasprava održana je od 12. do 26. rujna 2017., a ponovna javna rasprava od 31. srpnja do 14. kolovoza 2019., stoji u priopćenju Grada.
Napominju da su na Konačni prijedlog izmjena i dopuna GUP-a Zagreba "ishođene suglasnosti nadležnog Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, te mišljenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike".
Ističu da je Grad Zagreb donio Odluku o izradi Izmjena i dopuna zagrebačkog GUP-a jer "Zakon o prostornom uređenju od 2014. godine do 2019., zabranjuje izradu novog GUP-a grada Zagreba, a dopušta samo njegove izmjene i dopune, do donošenja Državnog plana prostornog razvoja".
U priopćenju se također podsjeća da je rok za izradu Državnog plana prostornog razvoja bio dvije godine, najprije do kraja 2015. godine i da je prolongiran na kraj 2019., a da do danas nije upućen niti u javnu raspravu.
Prostorni planovi rade se prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, koji je izrađen još 1998. godine, kažu iz Grada Zagreba.
Dodaju kako je "sukladno Zakonu o prostornom uređenju koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014., propisan rok od 90 dana za donošenje novog pravilnika, no da novog pravilnika nema već 6 godina".
Predložene izmjene GUP-a Zagreba strateške i razvojne, unatoč kritikama
Iz Grada Zagreba ocjenjuju da su predložene izmjene i dopune GUP-a Zagreba strateške i razvojne, unatoč kritikama strukovnih udruga i da se "preko GUP-a prelamaju svi interesi razvoja i zaštite prostora i aktivnosti, što ga čini trenutno najkompleksnijim provedbenim dokumentom u Hrvatskoj".
Smatraju da je "potrebno omogućiti daljnji gospodarski razvoj i stvoriti okvir za realizaciju svih javnih potreba i zaštitu interesa Grada Zagreba i svih njegovih građana".
Grad Zagreb, dodaje se u priopćenju gradske uprave, "kontinuirano poduzima sve potrebne aktivnosti s ciljem izrade novog GUP-a grada Zagreba kao prostornog plana nove generacije koji će odgovarati izazovima 21. stoljeća".
Zaključuju da zbog svih navedenih razloga do sada nije bilo moguće pokrenuti postupak izrade novog Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba, i da je "potrebno donijeti Izmjene i dopune zagrebačkog GUP-a kako bi se stvorili prostorni preduvjeti, kao odgovor na potrebe građana Zagreba koji se gomilaju cijelo desetljeće".
DAZ: Amandmani na GUP presedan u povijesti prostornog planiranja
Društvo arhitekata Zagreb (DAZ) priopćilo je u petak da je podnošenje 86 amandmana na zagrebački GUP, njihov broj i ospeg izmjena koje predlažu, presedan u povijesti prostornog planiranja u Hrvatskoj koji rezultira potpuno novim planom. Navode, uz ostalo, da bi njihovo prihvaćanje omogućilo prenamjenu 530 tisuća metara kvadratnih javnih površina u površinu za gradnju.
