U povodu tragične godišnjice masakra u Škabrnji i pada Vukovara, Documenta je izrazila pijetet prema žrtvama zločina, te iznijela podatke o procesuiranjima prema kojima nitko iz državnog vrha Srbije, uz izuzetak nižih zapovjednika nije osuđen za ratne zločine u Hrvatskoj.
Padom potpuno uništenog Vukovara, 18. studenoga 1991., obilježenog ubojstvima, zarobljavanjem i protjerivanjem stanovništva, okončana je tromjesečna opsada i granatiranje grada od strane JNA i srpskih paravojnih snaga tijekom koje je na Vukovar palo više od 6,5 milijuna granata, priopćila je u utorak Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću.
U Škabrnji je do oslobođenja ubijeno 86 ljudi
"Tog se dana prisjećamo svih stradalih u Vukovaru i okolici. Tijekom ta tri mjeseca usmrćeno je više od tri tisuće civila i branitelja, među kojima i 86 djece", kazali su, pritom podsjećajući da je nakon pada Vukovara stotine zarobljenih branitelja i civila prošlo torture tijekom zarobljavanja i transporta, u prolaznim logorima te u logorima i zatvorima u Srbiji.
JNA, potpomognuta paravojnim jedinicama, probila je i hrvatske obrambene položaje i ušla u selo Škabrnja pri čemu su pripadnici srpskih snaga iz kuća izdvojili Hrvate, koje su mučili, a ubili 43 civila i 15 branitelja. Dan poslije ,srpske paravojne formacije su, uz pomoć JNA ušle u susjedno selo Nadin, gdje su ubili 14 hrvatskih civila. Preživjeli seljani su protjerani dok im je imovina zapaljena ili opljačkana, a pogubljenja onih koji nisu uspjeli pobjeći iz Škabrnje i okolice nastavljena su sve do veljače 1992., kažu u Documenti.
Ta udruga navodi da je do oslobođenja mjesta u Vojno-redarstvenoj akciji "Oluja" 1995. u Škabrnji ubijeno 86 osoba.
Za zločine u Vukovaru u Haagu osuđena tek trojica
Documenta je iznijela i podatke o procesuiranjima odgovornih za ratne zločine prema kojima su pred Tribunalom u Haagu za ratne zločine u Vukovaru osuđeni Mrkšić, Šljivančanin i Šešelj dok su postupci protiv Miloševića, Dokmanovića i Hadžića obustavljeni zbog smrti optuženika. U Hrvatskoj je za zločine u Vukovaru, prema podacima Državnog odvjetništva osuđeno više od 80 osoba, većinom u odsutnosti, a pred sudovima u Srbiji tamošnje Tužiteljstvo za ratne zločine podiglo je veći broj optužnica zbog zločina u Lovasu, Sotinu, Ovčari, Bogdanovcima i Vukovaru.
Tužiteljstvo MKSJ-a teretilo je zbog zločina u Škabrnji i Slobodana Miloševića, kao i Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, bivše šefove Državne sigurnosti Srbije protiv kojih je u tijeku ponovljeni postupak i to sada pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove u Haagu. U Documenti smatraju da je suđenje Stanišiću i Simatoviću, osim što bi obiteljima žrtava mogla predstavljati oblik reparacije kroz kaznenu pravdu, važno i zbog mogućnosti korigiranja porazne činjenice da nitko od pripadnika državnog vrha Srbije uz izuzetak nižih zapovjednika JNA nije osuđen za zločine počinjene na teritoriju RH.
'U Srbiji nitko nije odgovarao za ove zločine'
Iako su za zločine u Škabrnji i Nadinu pred Haškim tribunalom na višegodišnje kazne zatvora osuđeni Milan Martić i Milan Babić pred sudom u Srbiji niti jedan pripadnik JNA ili Teritorijalne obrane nije odgovarao za ove zločine, kažu u Documenti.
Podsjećaju da je Fond za humanitarno pravo iz Beograda 2018. zatražio od tužiteljstva pokretanje istrage temeljem kaznene prijave koju je 2017. podnio protiv šest identificiranih i nekoliko neidentificiranih pripadnika JNA i Teritorijalne obrane zbog ubojstva 48 hrvatskih civila u Škabrnji i Nadinu u studenome 1991.
Pravosuđe Republike Hrvatske je u predmetu Škabrnja do sada donijelo dvije pravomoćno osuđujuće presude i to protiv 16 okrivljenika, kažu u Documenti.
