Schengenski instrument je uspostavljen uz pristupanje Hrvatske EU za financiranje mjera na novim vanjskim granicama Unije, provedbu schengenske pravne stečevine i nadzor vanjskih granica, a krajem godine bit će evaluacija napravljenog od deset predviđenih ciljeva. Schengenski prostor obuhvaća 22 zemlje, a omogućuje slobodu kretanja za više od 400 milijuna Europljana i godišnje bilježi 1,25 milijardi putovanja.
Ulazak Hrvatske u Schengen 'idući politički iskorak'
Premijer Andrej Plenković u četvrtak je u Banskim dvorima na prezentaciji o okončanju korištenja sredstava iz Schengenskog instrumenta kazao da ulazak Hrvatske u taj prostor predstavlja "prvi idući politički važni iskorak".
Ciljevi programa Schengenskog instrumenta, uz ostalo, nabava su tehničke opreme za nadzor i kontrolu vanjskih granica, modernizacija i razvoj sustava radio-komunikacije za nadzor i kontrolu vanjskih granica, razvoj i nadogradnju informacijskih sustava i računalnih mreža, izgradnja, obnova i modernizacija postojeće granične infrastrukture, jačanje osposobljenosti granične policije, razvoj viznog informacijskog sustava i povezivanje s takvim sustavom EU.
Hrvatskoj je do 21. siječnja ove godine, za šest mjeseci produžen rok za iskorištavanje sredstava iz Schengenskog instrumenta, što je rezultiralo i njihovom boljom iskorištenošću koja je do tada iznosila 86 milijuna odnosno 71 posto s čime bi Hrvatska bila posljednja. Sada je, pak, na petom mjestu s iskorištenih 116.79 milijuna eura, a prednjači Poljska koju slijede Slovačka, Latvija i Litva, dok je posljednja Bugarska (79,62 posto).
Premijer je izrazio zadovoljstvo što je u proteklih šest mjeseci napravljen važan iskorak u komunikaciji s europskim institucijama te je pohvalio gotovo 100-postotnu iskorištenost sredstava. Ovaj model, rekao je, može biti koristan i za druge resore prigodom apsorpcije sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova "i biti poticaj da ova financijska perspektiva, dakle prvi pravi sedmogodišnji proračunski okvir EU za Hrvatsku donese 2020. i nekoliko godina nakon toga konkretnu opipljivu korist za hrvatske građane".
Hrvatska napravila 'izniman i dobar posao'
Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, kao i premijer, ističe važnost ulaska u schengenski prostor i nadzora državne granice te kaže kako je Hrvatska napravila "izniman i dobar posao". "Želim javno pohvaliti sve ljude koji su radili na ovom programu, kao i one koji sad u ovom trenutku koriste ovo što je nabavljeno ovim sredstvima, prvenstveno na hrvatskim granicama", kazao je.
Uz MUP, korisnik sredstava iz Schengenskog instrumenta bilo je i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier navodi da je dio novca iskorišten za opremanje diplomatskih i konzularnih predstavništava. "Konkretno, u ovoj omotnici smo s tim sredstvima napraviti sve potrebne adaptacije da bi ispunili shengenske kriterije u Sarajevu, Moskvi, Prištini, Istanbulu, Ankari, Beogradu, Teheranu, Kairu, Dohi i Rabatu, naveo je.
Sredstvima iz Schengenskog instrumenta, primjerice, sagrađeni su tranzitni centri u Tovarniku i Trilju kao i devet postaja granične policije, opremljeno je više zgrada, postavljeni su sustavi videonadzora i tehničke zaštite, radari i kamere (termovizijske) na morskoj (plavoj) i kopnenoj (zelenoj) granici, nabavljena su dva helikoptera opremljena posebnom opremom za nadzor granice, 23 multifunkcionalna vozila za pojačani nadzor granice, 240 vozila za graničnu policiju, kao i ukupno 11 plovila.
