Tijekom ovogodišnjeg vrhunca skraćene turističke sezone, kuna je nakratko ojačala u odnosu na euro, no već se u ponedjeljak vratila na razinu otprije mjesec i pol dana. Tako je u petak srednji tečaj po Hrvatskoj narodnoj banci bio 7,526 kuna za jedan euro, dok je s ponedjeljkom kuna izgubila 0,7 posto vrijednosti, pa je sada za jedan euro potrebno izdvojiti 7,531 kunu. Prije mjesec dana, euro je stajao 7,467 kuna, pa se za 100 eura sada može dobiti 6,40 kuna više.
No, u HNB-u procjenjuju kako se radi o uobičajenim sezonskim oscilacijama, a ne slabljenju valute uzrokovanom koronakrizom. Naime, nakon ulaska u u tečajni mehanizam ERM II, tečaj kune prema euru je ostao stabilan.
"Pritom su sve bolja očekivanja u smislu rezultata turističke sezone tijekom srpnja i prve polovine kolovoza potaknula blago jačanje tečaja, a u drugoj polovini kolovoza, nakon pogoršanja epidemiološke situacije i mjera koje su uvele pojedine emitivne zemlje, tečaj se vratio prema središnjem paritetu", priopćio je HNB na svojoj sjednici Savjeta.
Olakotna je okolnost i dosezanje 18 milijardi eura međunarodnih pričuva, koliko je središnja banka imala krajem prošle godine. Tome je doprinijelo i zaduživanje države u inozemstvu, koja potom dobivene eure mijenja u kune po tečaju HNB-a, piše Jutarnji. Nakon što su devizne rezerve zbog ublažavanja posljedica koronakrize pale s 19 na 15,7 milijardi eura, dogovorena je "swap linija" s Europskom središnjom bankom, čime je HNB-u po potrebi osigurana zamjena kuna za dvije milijarde eura, što je nedavno ponovno omogućeno.
S tolikim devizama, HNB može kontrolirati tečaj kune na razini po kojoj je Hrvatska ušla u tečajni mehanizam sve do uvođenja eura.
