Bivši hrvatski ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić nije prekršio pravila Sveučilišta u Augsburgu gdje je promovirao 1989., priopćilo je Sveučilište u Augsburgu u četvrtak nakon provjere optužbi da je Barišić u svojoj disertaciji samoga sebe plagirao. Prijavu protiv Barišića zbog sumnji u samoplagiranje, odnosno kršenje akademskih pravila, podignuli su dr. sc. Ivan Đikić i dr. sc. Jure Zovko.
Pavo Barišić trenutno se nalazi u Muenchenu. Odluku Sveučilišta komentirao je uz vidno olakšanje. Izjavio je da je sretan jer je napokon to uspio dokazati što je tvrdio otpočetka. Među prvima koji su mu čestitali, doznajemo, bili su premijer Plenković i Doris Pack.
Kako dalje navodi, "premijer ga se nije odrekao" već mu ponudio mjesto ministra rada na što nije htio pristati. Nada se da se ovakav oblik kampanje neće nikome ponoviti. Na upit smatra li da mu je ugled narušen, smatra da nije i da se to vidi iz čestitiki koje dobiva te da u Njemačkoj uživa veliki ugled.
S druge strane, o ovoj odluci oglasili su se Ivan Đikić i Jure Zovko priopćenjem koje prenosimo u cijelosti:
"Potrebno je ukazivati na nečasne radnje u akademskoj
zajednici"
Primili smo detaljno obrazloženje povjerenstva Sveučilišta u
Augsburgu koje u završnom mišljenju zaključuje da disertacija dr.
Pave Barišića sadrži ranije publicirane tekstove iz njegovih
znanstvenih radova i magisterija, a koji u doktoratu nisu
citirani niti označeni kao prije objavljeni. Povjerenstvo je
potvrdilo da je više od polovice doktorata prepisano bez
citiranja izvora te zaključilo da to predstavlja formalne
nedostatke ili greške u pisanju doktorata.
Međutim, Sveučilište u Augsburgu u drugoj točki zaključuje kako
formalni nedostatak citiranja ranije objavljenih radova ne
predstavlja značajan znanstveni prekršaj prema njihovim Pravilima
koja su se primjenjivala u doba izrade doktorata, te da neće
poduzimati dalje korake protiv dr. Barišića. Razumljivo je da
svako Sveučilište u ovakvim slučajevima štiti svoje interese, jer
svako oduzimanje doktorata iz prošlosti predstavlja mrlju
za Sveučilište. Mi prihvaćamo odluku Sveučilište u
Augsburgu da ne poduzima daljnje korake protiv dr. Barišića, jer
je u isto vrijeme potvrdilo da su naši nalazi iz prijave točni te
nedvosmisleno objavili da iz današnje perspektive necitiranje
vlastitih radova u doktoratu smatraju neetičnim i
neprihvatljivim. Tom izjavom Sveučilište u Augsburgu poslalo je
jasnu poruku svojim studentima i javnosti, ukazujući da se ovakvi
propusti necitiranja danas ne bi dopustili niti tolerirali u
izradi doktorata
na njihovom Sveučilištu. Time se naravno štite od mogućih
zloupotreba i javne odgovornosti za nedopuštene radnje među
svojim današnjim studentima.
Ta poruka je poslana i dr. Barišiću, kao bivšem ministru obrazovanja i znanosti koji bi trebao biti primjer znanstvene čestitosti i javno se zalagati za nultu toleranciju na sve oblike nečasnih radnji u znanstvenom radu i istraživanju. Naš je cilj upravo i bio upozoriti na nepravilnosti i nečasne radnje u izradi doktorata dr. Barišića, što je i potvrđeno ovom objavom Sveučilišta u Augsburgu.
Na kraju, smatramo nekorektnim što su imena prijavitelja iznesena u javnost, zbog čega smo izloženi medijskim pritiscima. Naša je obaveza kao odgovornih znanstvenika bila da uočene nepravilnosti prijavimo matičnom Sveučilištu, što smo napravili sukladno propisanoj proceduri. Obaveza je Sveučilišta da prijavitelji ostanu anonimni i budu zaštićeni. Rektorica Sveučilišta u Augsburgu poslala nam je pismo u kojem se distancirala od bilo kakvih neugodnosti koje smo u javnosti doživjeli, tvrdeći da naša imena nisu spomenuta niti u jednom službenom dokumentu Sveučilišta.
Krivicu za objavljivanje imena u javnosti tako je prebačena na dr. Barišića, jer je utvrđeno da je on osobno prvi obznanio imena prijavitelja.
Pozivanje premijera na „osobne isprike“ ili sudske prijetnje dr. Barišića potpuno su neprimjerene akademskim uzusima, ne samo zato što bi prijavitelji u ovakvim postupku morali biti zaštićeni, nego i zbog toga što je odluka Sveučilišta u Augsburgu potvrdila nalaze iz prijave i jasno istaknula da je formalni propust koji je napravio dr. Barišić iz današnje perspektive nedopustiv. Mi ćemo nastaviti i ubuduće upozoravati službene institucije na ovakve i slične slučajeve sukladno važećim propisima. Pokretanjem peticije na nultu toleranciju na plagiranja i nečasne radnje u znanstveno-obrazovnom sustavu naša je namjera uspostaviti visoke standarde koji će se dosljedno primjenjivati u Republici Hrvatskoj. Nedopustivo je da u Hrvatskoj, kao zemlji članici Europske zajednice, u vodećim institucijama poput Vlade, Sabora i Ustavnog suda rade ili se javno podržavaju osobe za koje se utvrdi da su počinile plagijat.
