Istaknuo je i da se iz državnog proračuna apsolutno moraju maknuti sve stavke koje 'financiraju parazitske sustave'.
Prof. Šterc u razgovoru za Dnevnik HTV-a u petak navečer podsjetio je da demografi kontinuirano "dižu glas", "radikalno upozoravaju", međutim - ništa se ne događa.
"Nama s početkom godine uvijek stižu lijepe slike rađanja u bolnicama i posjeti čelnih ljudi gradova, općina i županija, i na tome sve staje. Nakon toga slijedi naša kruta realnost i mi ćemo se vrlo teško iz nje izvući ako ne donesemo neke strateške odluke, a primarno ako ne shvatimo da je to objektivno problematika broj jedan u našoj zemlji", istaknuo je demograf Šterc.
Prof. Šterc rekao je da će vrlo vjerojatno do kraja ove godine rodnost biti negdje na 31 do 32 tisuće rođene djece, te upozorio da je u odnosu na prethodnu godinu taj pad čak 20 posto.
Ključni problem države
"To je nevjerojatni pad rodnosti u Hrvatskoj. To mora zabrinuti apsolutno svakog tko iole razmišlja o budućnosti Hrvatske, i uz odlazak mladih koji je po službenoj statistici negdje oko 15.000, a po neslužbenoj vrlo vjerojatno prelazi nekoliko desetaka tisuća mladih godišnje, ukupna depopulacija Hrvatske može biti godišnje preko 50.000 ljudi. To je prestrašno", procijenio je demograf Šterc.
Ističe kako je "nedopustivo da se uopće o tome razmišlja, da li to postaviti na najveću institucijsku razinu u državi, da li to postaviti na ključni problem države i uopće dakle kalkulirati o tome što će se napraviti s tom problematikom".
Za djecu umjesto za parazitske sustave
Ocijenio je da zapravo nije jasno kako itko misli postaviti koncepciju hrvatskoga gospodarskog razvoja ako imamo depupulaciju ukupnog stanovništva i prirodni pad, pogotovo ako će on biti ovako intenzivan.Poručio je kako se mora odmah ove godine shvatiti da je to ključna problematika i donijeti ključne odluke.
Kao prvo, istaknuo je prof. Šterc, to mora biti problematika koja je na strateškoj razini, a drugo, iz državnog proračuna se apsolutno moraju maknuti sve stavke koje, između ostaloga, financiraju parazitske sustave u državi kojih ima, po njegovoj procjeni, "preko 100 institucija, koje ničim ne pridonose razvoju hrvatskog društva".
Prema njegovoj procjeni to je otprilike nekoliko milijardi kuna, koje se mogu usmjeriti u demografsku revitalizaciju i u znanstveni razvoj Hrvatske.
Baby boom u Osijeku
Točno u ponoć u osječkom je KBC-u rođena prva beba u Hrvatskoj. To je mali Petar Milanović iz Punitovaca. Mama Tanja i beba su dobro. Inače, Petar se trebao roditi 30. prosinca, ali je ipak odlučio doći na svijet u novogodišnjoj noći. Prvi je u čestitare stigao osječki gradonačelnik Ivan Vrkić. U novogodišnjoj noći u Osijeku je na svijet došlo 13 beba.
Maleni Borna prva je beba rođena u Šibensko-kninskoj županiji. Na svijet je došao u 0.43 u šibenskom rodilištu. I mama i Borna su dobro. I Zadar je dobio malog sugrađanina. Ivan se rodio carskim rezom jedan sat nakon ponoći, a sretnoj majci to je prvi porođaj.
Ivana Raić i beba Borna
U KBC-u Rijeka u ponoć i petnaest sekundi rođena je Leana Šikić, drugo je dijete Evelin i Saše Šikića - duga 52 centimetra i teška 3,9 kilograma. Slavlju sretnih roditelja pridružilo se osoblje Odjela ginekologije i porodništva KBC-a Rijeka, a prvu je riječku prinovu u Novoj godini tradicionalno posjetio i gradonačelnik Vojko Obersnel i darovao je srebrnjakom sv. Vida, javlja HRT.
Prva beba u Rijeci rodena je u ponoć i petnaest sekundi.
RODITELJIMA NAJLJEPŠI POČETAK 2016: Prva beba u Hrvatskoj rođena je u Rijeci svega 15 sekundi iza ponoći
HRT/Hina/Danas
