Na tržnicama i u trgovinama diljem europske unije cijene rastu. Inflacija je u eurozoni u prosincu narasla na 1,1 posto. Najviše je poskupjela energija, zatim hrana, alkohol i duhan, te razne usluge, objavio je Dnevnik Nove TV.
Inflacija od 1,6%
Iz Hrvatske narodne banke ove godine predviđaju inflaciju od 1,6 posto. Nove porezne promjene Hrvatskoj ove godine donose poskupljenje šećera, duhana i cigareta, novih i rabljenih automobila, a cijene rastu i u kafićima i restoranima. Iako još nisu sigurni, cijene će vjerojatno dizati i mali domaći proizvođači hrane na tržnici.
Uz cijene, u 2017. rastu i plaće, no kako napominju sindikati, ne dovoljno.
'S obzirom na vrlo mali rast plaća i mirovina inflacija će zapravo poništiti taj rast plaća i mirovina da bi to ipak moglo donekle utjecati na kupovnu moć', kaže Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Cijene nafte
U strahu od još većih poskupljenja sve su oči uperene u naftni biznis, no domaći trgovac naftom Ivan Čermak smatra da cijene neće više rasti.
'Mislim da su cijene dosegnule svoj maksimum i teško mogu probiti ovu barijeru na kojoj su sada. Može se dešavati neki pomak gore ili dolje, ali kroz mjesec, dva očekujem da će se cijene stabilizirati na nižem nivou', kaže Čermak.
LOŠA VIJEST ZA VOZAČE! Od utorka na benzniskim postajama poskupljuje gorivo
Pozitivan učinak inflacije
Iako nijednom potrošaču nije draga, inflacija, ako nije previsoka, ističu ekonomisti, može imati pozitivan učinak na gospodarstvo.
'Stope inflacije do dva posto smatraju se prirodnim stopama rasta i one su korisne za gospodarstvo i ne utječu bitno na standard građana. Mali porast cijena građani ne osjete na svojim kućnim proračunima', rekao je ekonomski analitičar Damir Novotny za Novu TV.
Koristi za bogatije
Dodaje da od inflacije korist imaju poduzeća koja više zarađuju, imaju veće dohotke i mogu više zapošljavati, no korist ima i država koja prikupi više poreza. Smatra da se rasta cijena energenata, koji je prisutan posljednjih mjeseci, ne treba bojati jer je on posljedica odluke kartela proizvođača nafte da smanje proizvodnju, što ne može trajati duže od tri ili četiri godine.
'Ne treba se bojati inflacije u Hrvatskoj u narednim godinama. Hrvatska je članica EU, otvorenog je tržišta prema susjednim zemljama, još uvijek su niže potrošačke cijene, tako da se cijene u Hrvatskoj neće penjati iznad cijena koje vladaju u susjednom okruženju, Sloveniji ili Austriji', zaključuje Novotny.
