Zbog ljubavi prema maslinama, ali i tartufima veliki problem u Istri stvaraju divlje svinje. Otkad su se 70-ih godina pojavile na poluotoku, navikle su na pravu mediteransku prehranu, razvaljuju stoljetne suhozide, a u strahu ljudi više ne izlaze noću.
Broj veprova nemilosrdno raste, a lokalni lovci traže pomoć ministarstva poljoprivrede.
Zbog zdravstvenih poteškoća Marijela smije jesti isključivo hranu koju sama sadi. No sve što zasadi, pojedu veprovi. Ne pomažu ograde, žice pa ni električni pastiri. Krda gladnih životinja svake joj noći opsjedaju dom.
"Gore na katu kuće nam je kuhinja, praktički ispod prozora nam dolaze i sve raskopavaju. I prije mraka si donesemo drva i sve što nam je potrebno i onda sve zatvaramo u kuću i uopće ne izlazimo van", kaže Marijela Antonac Bančić iz naselja Oprtalj.
Tražeći zmije i miševe, ruše stoljetne suhozide. Najvećem proizvođaču autohtonog češnjaka u Istri poharale su dva hektara nasada. Oštetile su ga za gotovo 200 tisuća kuna.
"Ali normalno tu treba odstrel, veliki, veliki odstrel. Ako su mogli u Slavoniji zbog svinjske kuge napuniti nogometno igralište s ubijenim svinjama bogami možemo i mi ovdje", kaže proizvođač autohtonog češnjaka Dario Antonac.
Uz veprove, problem su i jeleni koji jedući masline nepovratno oštećuju grane. Lovci rade sve što mogu, ali to nije dovoljno.
"Organiziramo konstantno, svaki vikend, skupne lovove ili tzv. hajke na krupnu divljač da bismo smanjili čim više taj broj, ali vidimo da iz godine u godinu sve više i više imamo problema", kaže predsjednik Lovačkog društva Vepar i Oprtlja Lučano Bazjak.
Zbog nepodnošljivog stanja, pet općina sjeverne Istre priprema dopis Ministarstvu poljoprivrede. Ili će nestati divlje svinje ili cijela poljoprivreda.
"Uvijek se nekako krpamo s tim problemom divljači i onda zanemarujemo, ali sad jednostavno je došla krajnja granica da se obratimo ministarstvu i da pokušamo riješit", kaže Mirjan Stornoga iz naselja Oprtalj.
A sve kako zdrava ishrana veprova i jelena, ne bi došla glave ljudima.
