Ministrica o Zakonu o odgoju i obrazovanju / 'Neki smatraju da im se narušavaju prava, no ona nisu zapisana niti regulirana'

Novi Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi tijekom ovoga tjedna izazvao je burne rasprave. Naime, potegnulo se pitanje oko odredbe iz Članka 29. kojim se izmjenjuje postojeći Zakon (Članak 105., stavak 6.). Prema njemu kadar učiteljskih fakulteta s dvopredmetnim studijima, tj. pojačanim programima iz nastavnih predmeta i modulima rangira se kao tek treći na listi prednosti i stručnosti pri zapošljavanju i javljanju na natječaje za posao učitelja predmetne nastave osnovne škole. 

O njemu su se oglasili učitelji koji tvrde da Zakon nije prošao javnu raspravu, resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje tvrdi kako se napokon uvodi red u zapošljavanje učitelja, a komentirao ga je čak i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji, prisjetimo se samo siječnja ove godine, iznimno brine o hrvatskom obrazovanju. 

Učitelji tvrde da se radi o diskrimnaciji, strahuju za svoj posao i budućnost, a prst upiru u ministricu Blaženku Divjak te traže od nje odgovore. O novom zakonu i što on predstavlja za učitelje razgovarali smo s ministricom, doduše kratko, iako bi se satima moglo pričati o gorućoj problematici hrvatskog obrazovanja. 

POGLEDJATE VIŠE:

>> U Saboru izglasane izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju

Što onda Divjak kaže o novom Zakonu i spornoj odredbi koja muči učitelje diljem zemlje?

"Situacija je u posljednjih 20-ak godina bila neregulirana na načina da se ignoriralo ono što se oduvijek zna i u zakonu piše da u višim razredima osnovne škole trebaju predavati nastavnici koji su završili nastavničke studije. 

To bi značilo da, prije po starom profesor matematike koji je završio PMF, po novom je to magistar edukacije matematike koji danas završavaju PMF ili po starom profesor hrvatskog jezika ili magistar edukacije hrvatskog jezika po novom, trebaju predavati u višim razredima osnovne škole. Prema postojećem zakonu mogu predavati i oni koji su završili neku struku, primjerice diplomirani inženjer matematike koji je položio 55 ECTS-a (1 godina studija) nastavničke kompetencije. To je druga kategorija u slučaju kad profesora", kazala je ministrica. 

Nezgodna situacija jer se nije poštovao Zakon

Tvrdi da su neki učiteljski fakulteti bez da je to bilo prihvaćeno prije 20-tak godina uveli da osobe koje predaju razrednu nastavu od 1. do 4. razreda imaju pojačani predmet npr. hrvatski jezik. "Tijekom godina, u nedostatku drugih zapošljavaju se učitelji razredne nastave koji su završili studij razredne nastave s pojačanim predmetom da predaju u predmetnoj nastavi u višim razredima.

To je nezgodna situacija jer se nije poštovao Zakon. Nigdje ne piše da su magistri primarnog obrazovanja s nekim modulom, primjerice informatike, matematike ili hrvatskog jezika, mogli predavati predmetnu nastavu, ali se u praksi to događalo. I ti ljudi su radili taj posao, neki i vrlo uspješno.

Pitanje je kako to regulirati. Odlučili smo to regulirati jer je bilo takvih pitanja u raspravi kod prvog čitanja u Saboru na način da se po prvi puta u Zakonu prepoznaje i da u njemu piše da učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom, odnosno magistri primarnog obrazovanja (naziv za prve nakon Bolonjske reforme) mogu raditi i predmetnoj nastavi i mogu dobiti taj posao. Ipak prema novom prijedlogu ne da mogu uvijek, nego pod uvjetom da da se na natječaj nije javio nastavnik koji je završio nastavnički fakultet, npr. profesor engleskog jezika koji je završio Filozofski fakultet ili magistar edukacije engleskog jezika. 

Tu smo gdje jesmo. Uvodi se red, ali onaj tko je završio za učitelja razredne nastave nema prioritet kod zapošljavanja, jer kompetencije struke npr. matematike nisu na jednakoj razini kao kod osoba koja je završila PMF", kazala je ministrica.

Objašnjava kako je razlog toga što su primarni magistri obrazovanja s nekim modulom educirani da vode razrednu nastavu te da se u njihovim studentskim programima nalazi tri do šest puta manje predmeta struke nego što je to u slučaju kod profesora matematike, informatike ili slično. Ministrica kaže kako teži tome da svi imaju jednaka prava, ali temeljem jednakih ulaznih kompetencija.

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Prava koja se 'krše' nisu nikada bila definirana

"Možda se nekim učiteljima činilo da je to narušavanje njihovih prava, no ta prava nisu zapisana na taj način niti regulirana u zakonu. Situacija će se jednostavno razriješiti jer svi koji su zaposleni, a završili su razrednu nastavu s pojačanim predmetima i zaposleni su u predmetnoj nastavi ostaju raditi svoj posao. Čak štoviše sada i zakon kaže da je to prihvaćeno.

U budućnosti se mogu javiti na natječaje za predmetne nastavnike iako imaju završenu razrednu nastavu, ali oni nemaju prednost. Prednost imaju oni koji su završili nastavničke studije jer za to ti studiji postoje", kazala je ministrica.

No njen odgovor vjerojatno neće zadovoljiti učitelje. U svom zahtjevu za podnošenjem amandmana kojim bi se brisala odredba članka 29., učitelji se referiraju na stručnu analizu profesorice Smiljane Narančić Kovač s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu koja je na e-Savjetovanju još 2016. godine iznijela stav da učitelji s pojačanim nastavnim predmetom, recimo engleskim jezikom, stječu dovoljno kompetencije da budu učitelji engleskog osnovnoškolskoj populaciji te da je njihov obim znanja dovoljan.

Ministrica tvrdi kako su učiteljski fakulteti ušli u sivu zonu bez zakonske regulacije i da se ta siva zona vremenom širila te da se uvidom u analizu pojačanih nastavnih predmeta i prebrojavanjem ECTS-a može vrlo jasno iščitati kako stoje stvari.

"Treba biti jasno da ako netko studira engleski jezik onda je on to pet godina studirao i po razini usvojenosti, ishoda učenja i obimu koji se mjeri u ECTS-u ima više predmeta i višu razinu ishoda učenja od učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom. Može se napraviti analiza i usporediti, no neću ulaziti u detalje za pojedine predmete. Međutim, treba znati da je NVOO još 2014. godine dalo negativno mišljenje za takve programe i tražilo da se ovo puno bolje uredi. 

Radi li se o tome da se nekoga zakida? Netko je učitelj razredne nastave. Njegova znanja, vještine i nastavničke kompetencije su usmjerene na prve četiri godine školovanja i na rad u tom okruženju gdje se pokrivaju predmeti koji se odnose na razrednu nastavu. I to može samo raditi učitelj razredne nastave, a ne na primjer profesor matematike". 

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

"Obrnuto, u studijskom programu učitelja razredne nastave ne može čak niti fizički biti mjesta da imate jednaki obim predmeta koji pokrivaju predmetnu nastavu za engleski jezik i za to postoji poseban nastavnički studij. Nameće se pitanje dolazi li tu do problema ako bismo tvrdili da su stečeni svi ishodi učenja za engleski jezik kao na petogodišnjem studiju engleskog jezika. Pitanje je ugrožavamo li razrednu nastavu.

To fizički nije moguće napraviti. Kod nas postoje i učiteljski studiji razredne nastave gdje nema pojačanog predmeta za više razrede i u studiju se kao posebnosti razvijaju moduli vezani baš uz razrednu nastavu. 

Treba uvesti red, to nije uvijek jednostavno niti popularno u Hrvatskoj ali to je moj posao i mislim da je nova zakonska regulativa dobra za sve. Ona zapravo kaže da učitelji razredne nastave s pojačanim modulom imaju pravo predavati predmetnu nastavu i da imaju minimum kompetencija koje su potrebne ali da sigurno nemaju jednake kompetencije poput onih koji su završili nastavničke studije. Naravno mnogi su učitelji razredne nastave koji predaju u višim razredima radili na svojim znanjima tijekom svog rada u školi i postižu izvrsne rezultate koji su i međnarodno prepoznati, a u tome im sigurno pomaže i nastavničke kompetencije koje su stekli tijekom studija i u tim nastojanjima im treba dati potporu.

Nemojmo zaboraviti da su i profesori koji su završili nastavničke studije ogorčeni situacijom. Da bi netko postao profesor matematike upiše PMF, a netko drugi je upisao na učiteljskom fakultetu razrednu nastavu i tu je ipak razlika u obimu ishoda ishoda iz matematike. Nije jednostavna situacija, ali reda ipak treba biti. Zakon sada prepoznaje da učitelji razredne nastave mogu raditi u višim razredima, ali da nemaju prioritet kod novog zapošljavanja nego prioritet imaju profesori koji su završili nastavničke fakultete koji baš obrazuju za izvođenje predmetne nastave", tvrdi ministrica Divjak.

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Koga obrazuju ti fakulteti?

S obzirom na tvrdnju da su učiteljski fakulteti u sivim zonama, potegnulo se i pitanje jesu li moduli uopće potrebni. "Odgovor na pitanje je koga obrazuju ti fakulteti? Kad dobijete diplomu na njoj jasno piše da se radi o učitelju razredne nastave ili, po novom, magistru primarne edukacije. Ti fakulteti obrazuju učitelje za razrednu nastavu, to je jasno iz akademskog naziva.

Ovdje postoji i varijanta B - u slučaju kada postoji potreba imaju minimum stručnih kompetencija za ulazak u predmetnu nastavu. Ali u razrednoj nastavi su bez konkurencije, ne postoji nitko drugi tko bi konkurirao za razrednu nastavu. Tko završi studij hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu ne može predavati razrednu nastavu. Učitelji imaju ekskluzivu za razrednu nastavu.

A mogu raditi i predmetnu nastavu u slučaju kada se ne javi nastavnik koji je završio nastavnički studij, mislim da je tu jasno da diskriminacije nema", tvrdi Divjak i dodaje kako nemaju svi učiteljski fakulteti razrednu nastavu s modulima.

"Neki učiteljski fakulteti su iskoristili ovu dosta sivu zonu, dok drugi nisu ušli u takvu opciju pa će se situacija bitno unaprijediti zakonom o HKO-u. Prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i prema glavnim propisima iz kojih proizlazi Zakon o osiguravanju kvalitete morat će se studiji uskladiti sa standardom kvalifikacija. 

To podrazumijeva usklađivanje s kvalifikacijom primjerice nastavnika matematika u višim razredima Osnovne škole koja propisuje koji su to ishodi učenja koji se moraju postići, koliko je to sati studentskog opterećenja, kakve kvalifikacije trebaju imati nastavnici koji izvode nastavu na fakultetima i slično. Tako će se vidjet će se je li moguće u istom studijskom programu uskladiti da netko bude nasatvnik matematike i učitelj razredne nastave", kazala je Divjak.

Ipak, učitelji su i dalje u strahu, pogotovo jer smatraju da bi ih zakon, ako bi se primjenjivao retroaktivno, zakinuo za njihova prava. Ministrica staje na loptu i poručuje kako se Zakon sigurno neće primjenjivati retroaktivno i da nitko ne treba strahovati za svoje radno mjesto. Štoviše sada je njihova kvalifikacija u zakonu kao prikladna.

"Svi koji su u radnom odnosu i dalje ostaju na svojim mjestima. Tu nema nikakvih problema niti će se tu išta mijenjati. Nove odredbe vrijede za nove natječaje koji se otvaraju nakon što Zakon stupi na snagu. Ono što treba naglasiti je da po prvi puta prepoznaje da oni taj posao mogu raditi jer do sada u Zakonu nisu bili prepoznati", ponavlja ministrica Divjak.

Noviteti unutar spornog Zakona

Iako je u glavnom fokusu novog Zakona bio sporni Članak 29., sam Zakon donosi i neke novitete. Jedan od njih tiče se i europskih fondova. Naime, dugo se nametalo pitanje zbog čega ravnatelji ne mogu financijski stimulirati zaposlenike koji napišu i koordiniraju EU projekt i to iz sredstava tog projekta, čak i kad ne postoje zapreke unutar programa (npr. Erasmus+ program). Ministrica, kako kaže, ima dobre vijesti po tom pitanju.

"Oni koji rade na EU projektima dobit će 30 posto povećanje plaće iz EU projekata. Smanjuje im se norma i netko drugi može biti zaposlen na temelju njihove norme, a oni kad rade na projektima, u dijelu radnog vremena koji rade, imaju 30 postotno povećanje plaće i to ne samo profesori i nastavnici, nego i drugi zaposlenici škola, a u manjem dijelu i ravnatelji. 

To je velika novost koju zakon donosi ali je ona pala u drugi plan. Honoriranje na temelju rada na projektima je velika novost i to je po prvi puta da neki zakon to na taj način regulira za javne službe. Bilo bi dobro da se na taj način urede i neka druga područja, ne samo obrazovanje i tu smo pioniri", tvrdi Divjak.

Foto: AGENCIJA PXL Standard News

Posljednje desetljeće pokušava se srediti i problem licenciranja ravnatelja

Novi zakon mogao bi srediti i problem licenciranja ravnatelja koji se u Hrvatskoj pokušava uvesti gotovo cijelo desetljeće i čija bi ponata trebala biti da se ravnatelje ne bira iz redova nastavnika - i to glasovima nastavnika.

"Postoji pilot program za licenciranje. Važnije je od toga hoće li netko dobiti papir na kojem piše licenca je da se osiguraju programi edukacije za ravnatelje, pogotovo za nove ravnatelje koji ulaze u sustav. Prema strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije škole moraju biti autonomne pa su tu ravnatelji jako važni. 

Jer kako će to biti ukoliko ravnatelji nemaju dodatnih kompetencije? To smo sada u zakonu unaprijedili. Izbor ravnatelja postaje transparentiji, a osim osnovnih uvjeta koje moraju udovoljavati moraju se uzeti u obzir dodatni uvjeti i sve to bodovati. Kandidat za ravnatelja mora predati program rada za slijedeće mandatno razdoblje, a mi ćemo osigurati redovitu edukaciju i unaprjeđenje upravljačkih kompetencija za ravnatelje", tvrdi Divjak.  

U kojoj je fazi kurikularna reforma?

Osim novog zakona, ministrica pune ruke posla ima i po pitanju kurikularne reforme. "Što se tiče eksperimentalnih programa možemo govoriti o dva. Jedan je kurikularna reforma općeg obrazovanja koja se zove 'Škola za život' i koja obuhvaća osnovne i srednje škole, gimnazije i nešto manje strukovnih škola, a drugi je eksperimentalni program dualnog obrazovanja što ide temeljem Zakona o strukovnom obrazovanju.

Škola za život u ovom trenutku ima 74 škole koje su uključene. 2/3 su osnovne, a 1/3 srednjih škola i to opet najvećim dijelom gimnazije uz nešto manje strukovnih škola.

Edukacija nastavnika krenula je početkom travnja, osim edukacije za informatiku koja je krenula još u siječnju. Odradili su 60 sati edukacije, a idu i eksperimentalni udžbenici koji slijede nove kurikulume. Prvi su u školama učiteljima i nastavnicima na odabiru, a ostali, koji su u međuvremenu recenzirani, će također doći. 

Veliki je naglasak da eksperimentalni udžbenici imaju digitalni dio što nam garantira da su torbe sigurno lakše, barem za 30 posto, a radimo i na tome da „lakše torbe“ znače i odmak od bubanja činjenica. Veći je naglasak na problemskom pristupu i rješavanja realnih problema. Što se tiče ciljeva, oni su jasni od početka. 

'Imamo tri cilja'

Imamo tri cilja koja ćemo mjeriti, a jasna je i kurikularna podloga, dokumenti koji se uzimaju u obzir. Što se tiče ciljeva, prvi je mjerenje jesmo li napravili odmak prema kompleksnijem razinama učenja, rješavanju problema, kritičkom mišljenju a ne bubanju činjenica. Drugi je jesu li učenici zadovoljniji, a treći je element motivacije nastavnika i jesu oni li motiviraniji jer imamo promjenu načina poučavnja i vrednovanja. 

Ide i oprema za škole koja uključuje izbor onoga što škole trebaju. Digitalni dio neće biti tu za rad u školi, nego će svim učenicima biti dostupan. Potpisali smo ugovore sa sva tri teleoperatera da učenici imaju putem besplatnog interneta pristup svojim udžbenicima i od kuće. U edukacijama sudjeluje preko 6 tisuća nastavnika, suradnika, ravnatelja i edukacija je online i putem mentorskih posjeta školama, a pripremljeni su i metodički priručnici za rad", tvrdi ministrica. 

S obzirom na vijest da će Hrvatski studiji postati fakultet, dotakli smo se i te teme. Naime, sredinom svibnja Hrvatski studiji dobili su pozitivnu akreditacijsku preporuku Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). 

Agencija je tada utvrdila da su ispunjeni uvjeti iz Pisma očekivanja bivšeg ministra Vedrana Mornara i preporučila je ministrici obrazovanja Blaženki Divjak da Hrvatskim studijima izda dopusnicu za daljnji rad. No, AZVO u akreditacijskoj preporuci naglašava da se nije bavio pitanjem zakonitosti pravnog statusa Hrvatskih studija. 

Što će biti s učiteljima?

Divjak početkom lipnja AZVO-u vraća akreditacijsku preporuku na doradu i dodatno razmatranje, a objašnjava i zašto. "Nisam bila zadovoljna argumentacijom koja se odnosila na organizacijski aspekt, odnosno ustroj jer to je bio glavni prijepor vezan uz pismo očekivanja od prije nekoliko godina. 

Nemam sada temelj za dopusnicu dok se ponovno sve ne razmotri i obrazloži. Glavni problem je bio u organizacijskom obliku, a ministarstvo je dalo i mišljenje vezano uz ustroj, jer sadašnji ustroj nije u skladu sa zakonom", kazala je Divjak.

Za kraj, ministrica je odgovorila i možda na najvažnije pitanje. Uzmemo li u obzir da sve više ljudi odlazi van zemlje, nameće se pitanje što će biti s mnogim učiteljima. Naime, u godinu dana je Osnovna škole Mate Lovraka u Petrinji zbog odlaska ljudi iz domovine ostala bez cijelog jednog razreda. 

Ministrica i tom problemu, kako kaže, doskače novim zakonom. "Njime su unaprijeđeni propisi koji se odnose na zbrinjavanje organizacijskih viškova. Postoji mehanizam koji pronalazi mjesto u drugoj školi ukoliko mjesta ima. Sada imamo i tri demografske mjere koje mogu apsorbirati organizacijske viškove. 

Jedna je dio koji se odnosi na obuhvat u predškolskom dijelu gdje uz određene prekvalifikacije mogu konkurirati i učitelji razredne nastave jer im je to blisko područje, a sada smo zaposlili gotovo sve odgajatelje.

Uvodi se 'treće polugodište'

Druga stvar kreće iduće godine, a radi se o velikom projektu produženog boravka u osnovnim školama koji će se plaćati iz EU fondova. Želimo napraviti veći obuhvat u produženom boravku za djecu kako bi roditelji imali priliku djecu ostaviti u sigurnom okruženju u kojem mogu raditi i učiti, a angažirat ćemo ljude koji su u sustavu.

Treća mjera je produžetak rada škole da se kroz „treće polugodište“, dakle kroz ljeto putem dodatna nastava, radionice za učenike i nastavnici će se moći angažirati i biti dodatno honorirani", zaključuje.​