Novi Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
tijekom ovoga tjedna izazvao je burne rasprave. Naime, potegnulo
se pitanje oko odredbe iz Članka 29. kojim se izmjenjuje
postojeći Zakon (Članak 105., stavak 6.). Prema njemu kadar
učiteljskih fakulteta s dvopredmetnim studijima, tj. pojačanim
programima iz nastavnih predmeta i modulima rangira se kao tek
treći na listi prednosti i stručnosti pri zapošljavanju i
javljanju na natječaje za posao učitelja predmetne nastave
osnovne škole.
O njemu su se oglasili učitelji koji tvrde da Zakon nije prošao
javnu raspravu, resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje
tvrdi kako se napokon uvodi red u zapošljavanje učitelja, a
komentirao ga je čak i zagrebački gradonačelnik Milan
Bandić koji, prisjetimo se samo siječnja ove godine, iznimno brine o
hrvatskom obrazovanju.
Učitelji tvrde da se radi o diskrimnaciji, strahuju za svoj posao
i budućnost, a prst upiru u ministricu Blaženku
Divjak te traže od nje odgovore. O novom zakonu i što on
predstavlja za učitelje razgovarali smo s ministricom, doduše
kratko, iako bi se satima moglo pričati o gorućoj problematici
hrvatskog obrazovanja.
POGLEDJATE VIŠE:
>> U Saboru izglasane izmjene Zakona o
odgoju i obrazovanju
Što onda Divjak kaže o novom Zakonu i spornoj odredbi koja muči
učitelje diljem zemlje?
"Situacija je u posljednjih 20-ak godina bila neregulirana
na načina da se ignoriralo ono što se oduvijek zna i u zakonu
piše da u višim razredima osnovne škole trebaju predavati
nastavnici koji su završili nastavničke studije.
To bi značilo da, prije po starom profesor matematike koji je
završio PMF, po novom je to magistar edukacije matematike koji
danas završavaju PMF ili po starom profesor hrvatskog jezika ili
magistar edukacije hrvatskog jezika po novom, trebaju predavati u
višim razredima osnovne škole. Prema postojećem zakonu mogu
predavati i oni koji su završili neku struku, primjerice
diplomirani inženjer matematike koji je položio 55 ECTS-a (1
godina studija) nastavničke kompetencije. To je druga kategorija
u slučaju kad profesora", kazala je ministrica.
Nezgodna situacija jer se nije poštovao Zakon
Tvrdi da su neki učiteljski fakulteti bez da je to bilo
prihvaćeno prije 20-tak godina uveli da osobe koje predaju
razrednu nastavu od 1. do 4. razreda imaju pojačani predmet npr.
hrvatski jezik. "Tijekom godina, u nedostatku drugih zapošljavaju
se učitelji razredne nastave koji su završili studij razredne
nastave s pojačanim predmetom da predaju u predmetnoj nastavi u
višim razredima.
To je nezgodna situacija jer se nije poštovao Zakon. Nigdje ne
piše da su magistri primarnog obrazovanja s nekim modulom,
primjerice informatike, matematike ili hrvatskog jezika, mogli
predavati predmetnu nastavu, ali se u praksi to događalo. I ti
ljudi su radili taj posao, neki i vrlo uspješno.
Pitanje je kako to regulirati. Odlučili smo to regulirati jer je
bilo takvih pitanja u raspravi kod prvog čitanja u Saboru na
način da se po prvi puta u Zakonu prepoznaje i da u njemu piše da
učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom, odnosno magistri
primarnog obrazovanja (naziv za prve nakon Bolonjske reforme)
mogu raditi i predmetnoj nastavi i mogu dobiti taj posao. Ipak
prema novom prijedlogu ne da mogu uvijek, nego pod uvjetom da da
se na natječaj nije javio nastavnik koji je završio nastavnički
fakultet, npr. profesor engleskog jezika koji je završio
Filozofski fakultet ili magistar edukacije engleskog
jezika.
Tu smo gdje jesmo. Uvodi se red, ali onaj tko je završio za
učitelja razredne nastave nema prioritet kod zapošljavanja,
jer kompetencije struke npr. matematike nisu na jednakoj razini
kao kod osoba koja je završila PMF", kazala je ministrica.
Objašnjava kako je razlog toga što su primarni magistri
obrazovanja s nekim modulom educirani da vode razrednu nastavu te
da se u njihovim studentskim programima nalazi tri do šest puta
manje predmeta struke nego što je to u slučaju kod profesora
matematike, informatike ili slično. Ministrica kaže kako teži
tome da svi imaju jednaka prava, ali temeljem jednakih ulaznih
kompetencija.
Prava koja se 'krše' nisu nikada bila definirana
"Možda se nekim učiteljima činilo da je to narušavanje njihovih
prava, no ta prava nisu zapisana na taj način niti regulirana u
zakonu. Situacija će se jednostavno razriješiti jer svi koji su
zaposleni, a završili su razrednu nastavu s pojačanim predmetima
i zaposleni su u predmetnoj nastavi ostaju raditi svoj posao. Čak
štoviše sada i zakon kaže da je to prihvaćeno.
U budućnosti se mogu javiti na natječaje za predmetne nastavnike
iako imaju završenu razrednu nastavu, ali oni nemaju prednost.
Prednost imaju oni koji su završili nastavničke studije jer za to
ti studiji postoje", kazala je ministrica.
No njen odgovor vjerojatno neće zadovoljiti učitelje. U svom
zahtjevu za podnošenjem amandmana kojim bi se brisala odredba
članka 29., učitelji se referiraju na stručnu analizu profesorice
Smiljane Narančić Kovač s Učiteljskog fakulteta
u Zagrebu koja je na e-Savjetovanju još 2016. godine iznijela
stav da učitelji s pojačanim nastavnim predmetom, recimo
engleskim jezikom, stječu dovoljno kompetencije da budu učitelji
engleskog osnovnoškolskoj populaciji te da je njihov obim znanja
dovoljan.
Ministrica tvrdi kako su učiteljski fakulteti ušli u sivu zonu
bez zakonske regulacije i da se ta siva zona vremenom širila te
da se uvidom u analizu pojačanih nastavnih predmeta i
prebrojavanjem ECTS-a može vrlo jasno iščitati kako stoje
stvari.
"Treba biti jasno da ako netko studira engleski jezik onda je on
to pet godina studirao i po razini usvojenosti, ishoda učenja i
obimu koji se mjeri u ECTS-u ima više predmeta i višu razinu
ishoda učenja od učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom.
Može se napraviti analiza i usporediti, no neću ulaziti u detalje
za pojedine predmete. Međutim, treba znati da je NVOO još 2014.
godine dalo negativno mišljenje za takve programe i tražilo da se
ovo puno bolje uredi.
Radi li se o tome da se nekoga zakida? Netko je učitelj razredne nastave. Njegova znanja, vještine i nastavničke kompetencije su usmjerene na prve četiri godine školovanja i na rad u tom okruženju gdje se pokrivaju predmeti koji se odnose na razrednu nastavu. I to može samo raditi učitelj razredne nastave, a ne na primjer profesor matematike".
"Obrnuto,
u studijskom programu učitelja razredne nastave ne može čak niti
fizički biti mjesta da imate jednaki obim predmeta koji pokrivaju
predmetnu nastavu za engleski jezik i za to postoji poseban
nastavnički studij. Nameće se pitanje dolazi li tu do problema
ako bismo tvrdili da su stečeni svi ishodi učenja za engleski
jezik kao na petogodišnjem studiju engleskog jezika. Pitanje je
ugrožavamo li razrednu nastavu.
To fizički nije moguće napraviti. Kod nas postoje i učiteljski
studiji razredne nastave gdje nema pojačanog predmeta za više
razrede i u studiju se kao posebnosti razvijaju moduli vezani baš
uz razrednu nastavu.
Treba uvesti red, to nije uvijek jednostavno niti popularno u
Hrvatskoj ali to je moj posao i mislim da je nova zakonska
regulativa dobra za sve. Ona zapravo kaže da učitelji razredne
nastave s pojačanim modulom imaju pravo predavati predmetnu
nastavu i da imaju minimum kompetencija koje su potrebne ali da
sigurno nemaju jednake kompetencije poput onih koji su završili
nastavničke studije. Naravno mnogi su učitelji razredne nastave
koji predaju u višim razredima radili na svojim znanjima tijekom
svog rada u školi i postižu izvrsne rezultate koji su i
međnarodno prepoznati, a u tome im sigurno pomaže i nastavničke
kompetencije koje su stekli tijekom studija i u tim nastojanjima
im treba dati potporu.
Nemojmo zaboraviti da su i profesori koji su završili nastavničke
studije ogorčeni situacijom. Da bi netko postao profesor
matematike upiše PMF, a netko drugi je upisao na učiteljskom
fakultetu razrednu nastavu i tu je ipak razlika u obimu ishoda
ishoda iz matematike. Nije jednostavna situacija, ali reda ipak
treba biti. Zakon sada prepoznaje da učitelji razredne nastave
mogu raditi u višim razredima, ali da nemaju prioritet kod novog
zapošljavanja nego prioritet imaju profesori koji su završili
nastavničke fakultete koji baš obrazuju za izvođenje predmetne
nastave", tvrdi ministrica Divjak.
Koga
obrazuju ti fakulteti?
S obzirom na tvrdnju da su učiteljski fakulteti u sivim zonama,
potegnulo se i pitanje jesu li moduli uopće potrebni. "Odgovor na
pitanje je koga obrazuju ti fakulteti? Kad dobijete diplomu na
njoj jasno piše da se radi o učitelju razredne nastave ili, po
novom, magistru primarne edukacije. Ti fakulteti obrazuju
učitelje za razrednu nastavu, to je jasno iz akademskog
naziva.
Ovdje postoji i varijanta B - u slučaju kada postoji potreba
imaju minimum stručnih kompetencija za ulazak u predmetnu
nastavu. Ali u razrednoj nastavi su bez konkurencije, ne postoji
nitko drugi tko bi konkurirao za razrednu nastavu. Tko završi
studij hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu ne može
predavati razrednu nastavu. Učitelji imaju ekskluzivu za razrednu
nastavu.
A mogu raditi i predmetnu nastavu u slučaju kada se ne javi
nastavnik koji je završio nastavnički studij, mislim da je tu
jasno da diskriminacije nema", tvrdi Divjak i dodaje kako nemaju
svi učiteljski fakulteti razrednu nastavu s modulima.
"Neki učiteljski fakulteti su iskoristili ovu dosta sivu zonu,
dok drugi nisu ušli u takvu opciju pa će se situacija bitno
unaprijediti zakonom o HKO-u. Prema Hrvatskom kvalifikacijskom
okviru i prema glavnim propisima iz kojih proizlazi Zakon o
osiguravanju kvalitete morat će se studiji uskladiti sa
standardom kvalifikacija.
To podrazumijeva usklađivanje s kvalifikacijom primjerice
nastavnika matematika u višim razredima Osnovne škole koja
propisuje koji su to ishodi učenja koji se moraju postići, koliko
je to sati studentskog opterećenja, kakve kvalifikacije trebaju
imati nastavnici koji izvode nastavu na fakultetima i slično.
Tako će se vidjet će se je li moguće u istom studijskom programu
uskladiti da netko bude nasatvnik matematike i učitelj razredne
nastave", kazala je Divjak.
Ipak, učitelji su i dalje u strahu, pogotovo jer smatraju da bi
ih zakon, ako bi se primjenjivao retroaktivno, zakinuo za njihova
prava. Ministrica staje na loptu i poručuje kako se Zakon sigurno
neće primjenjivati retroaktivno i da nitko ne treba strahovati za
svoje radno mjesto. Štoviše sada je njihova kvalifikacija u
zakonu kao prikladna.
"Svi koji su u radnom odnosu i dalje ostaju na svojim mjestima.
Tu nema nikakvih problema niti će se tu išta mijenjati. Nove
odredbe vrijede za nove natječaje koji se otvaraju nakon što
Zakon stupi na snagu. Ono što treba naglasiti je da po prvi puta
prepoznaje da oni taj posao mogu raditi jer do sada u Zakonu nisu
bili prepoznati", ponavlja ministrica Divjak.
Noviteti unutar spornog Zakona
Iako je u glavnom fokusu novog Zakona bio sporni Članak 29., sam
Zakon donosi i neke novitete. Jedan od njih tiče se i europskih
fondova. Naime, dugo se nametalo pitanje zbog čega ravnatelji ne
mogu financijski stimulirati zaposlenike koji napišu i
koordiniraju EU projekt i to iz sredstava tog projekta, čak i kad
ne postoje zapreke unutar programa (npr. Erasmus+ program).
Ministrica, kako kaže, ima dobre vijesti po tom pitanju.
"Oni koji rade na EU projektima dobit će 30 posto povećanje plaće
iz EU projekata. Smanjuje im se norma i netko drugi može biti
zaposlen na temelju njihove norme, a oni kad rade na projektima,
u dijelu radnog vremena koji rade, imaju 30 postotno povećanje
plaće i to ne samo profesori i nastavnici, nego i drugi
zaposlenici škola, a u manjem dijelu i ravnatelji.
To je velika novost koju zakon donosi ali je ona pala u drugi
plan. Honoriranje na temelju rada na projektima je velika novost
i to je po prvi puta da neki zakon to na taj način regulira za
javne službe. Bilo bi dobro da se na taj način urede i neka druga
područja, ne samo obrazovanje i tu smo pioniri", tvrdi Divjak.
Posljednje desetljeće pokušava se srediti i problem licenciranja ravnatelja
Novi zakon mogao bi srediti i problem licenciranja ravnatelja
koji se u Hrvatskoj pokušava uvesti gotovo cijelo desetljeće i
čija bi ponata trebala biti da se ravnatelje ne bira iz redova
nastavnika - i to glasovima nastavnika.
"Postoji pilot program za licenciranje. Važnije je od toga hoće
li netko dobiti papir na kojem piše licenca je da se osiguraju
programi edukacije za ravnatelje, pogotovo za nove ravnatelje
koji ulaze u sustav. Prema strategiji znanosti, obrazovanja i
tehnologije škole moraju biti autonomne pa su tu ravnatelji jako
važni.
Jer kako će to biti ukoliko ravnatelji nemaju dodatnih
kompetencije? To smo sada u zakonu unaprijedili. Izbor ravnatelja
postaje transparentiji, a osim osnovnih uvjeta koje moraju
udovoljavati moraju se uzeti u obzir dodatni uvjeti i sve to
bodovati. Kandidat za ravnatelja mora predati program rada za
slijedeće mandatno razdoblje, a mi ćemo osigurati redovitu
edukaciju i unaprjeđenje upravljačkih kompetencija za
ravnatelje", tvrdi Divjak.
U kojoj je fazi kurikularna reforma?
Osim novog zakona, ministrica pune ruke posla ima i po pitanju
kurikularne reforme. "Što se tiče eksperimentalnih programa
možemo govoriti o dva. Jedan je kurikularna reforma općeg
obrazovanja koja se zove 'Škola za život' i koja obuhvaća osnovne
i srednje škole, gimnazije i nešto manje strukovnih škola, a
drugi je eksperimentalni program dualnog obrazovanja što ide
temeljem Zakona o strukovnom obrazovanju.
Škola za život u ovom trenutku ima 74 škole koje su uključene.
2/3 su osnovne, a 1/3 srednjih škola i to opet najvećim dijelom
gimnazije uz nešto manje strukovnih škola.
Edukacija nastavnika krenula je početkom travnja, osim edukacije
za informatiku koja je krenula još u siječnju. Odradili su 60
sati edukacije, a idu i eksperimentalni udžbenici koji slijede
nove kurikulume. Prvi su u školama učiteljima i nastavnicima na
odabiru, a ostali, koji su u međuvremenu recenzirani, će također
doći.
Veliki je naglasak da eksperimentalni udžbenici imaju digitalni
dio što nam garantira da su torbe sigurno lakše, barem za 30
posto, a radimo i na tome da „lakše torbe“ znače i odmak od
bubanja činjenica. Veći je naglasak na problemskom pristupu i
rješavanja realnih problema. Što se tiče ciljeva, oni su jasni od
početka.
'Imamo tri cilja'
Imamo tri cilja koja ćemo mjeriti, a jasna je i kurikularna
podloga, dokumenti koji se uzimaju u obzir. Što se tiče ciljeva,
prvi je mjerenje jesmo li napravili odmak prema kompleksnijem
razinama učenja, rješavanju problema, kritičkom mišljenju a ne
bubanju činjenica. Drugi je jesu li učenici zadovoljniji, a treći
je element motivacije nastavnika i jesu oni li motiviraniji jer
imamo promjenu načina poučavnja i vrednovanja.
Ide i oprema za škole koja uključuje izbor onoga što škole
trebaju. Digitalni dio neće biti tu za rad u školi, nego će svim
učenicima biti dostupan. Potpisali smo ugovore sa sva tri
teleoperatera da učenici imaju putem besplatnog interneta pristup
svojim udžbenicima i od kuće. U edukacijama sudjeluje preko 6
tisuća nastavnika, suradnika, ravnatelja i edukacija je online i
putem mentorskih posjeta školama, a pripremljeni su i metodički
priručnici za rad", tvrdi ministrica.
S obzirom na vijest da će Hrvatski studiji postati fakultet,
dotakli smo se i te teme. Naime, sredinom svibnja Hrvatski
studiji dobili su pozitivnu akreditacijsku preporuku Agencije za
znanost i visoko obrazovanje (AZVO).
Agencija je tada utvrdila da su ispunjeni uvjeti iz Pisma
očekivanja bivšeg ministra Vedrana Mornara i
preporučila je ministrici obrazovanja Blaženki Divjak da
Hrvatskim studijima izda dopusnicu za daljnji rad. No, AZVO u
akreditacijskoj preporuci naglašava da se nije bavio pitanjem
zakonitosti pravnog statusa Hrvatskih studija.
Što će biti s učiteljima?
Divjak početkom lipnja AZVO-u vraća akreditacijsku preporuku na
doradu i dodatno razmatranje, a objašnjava i zašto. "Nisam bila
zadovoljna argumentacijom koja se odnosila na organizacijski
aspekt, odnosno ustroj jer to je bio glavni prijepor vezan uz
pismo očekivanja od prije nekoliko godina.
Nemam sada temelj za dopusnicu dok se ponovno sve ne razmotri i
obrazloži. Glavni problem je bio u organizacijskom obliku, a
ministarstvo je dalo i mišljenje vezano uz ustroj, jer sadašnji
ustroj nije u skladu sa zakonom", kazala je Divjak.
Za kraj, ministrica je odgovorila i možda na najvažnije pitanje.
Uzmemo li u obzir da sve više ljudi odlazi van zemlje, nameće se
pitanje što će biti s mnogim učiteljima. Naime, u godinu dana je
Osnovna škole Mate Lovraka u Petrinji zbog odlaska ljudi iz
domovine ostala bez cijelog jednog
razreda.
Ministrica i tom problemu, kako kaže, doskače novim zakonom.
"Njime su unaprijeđeni propisi koji se odnose na zbrinjavanje
organizacijskih viškova. Postoji mehanizam koji pronalazi mjesto
u drugoj školi ukoliko mjesta ima. Sada imamo i tri demografske
mjere koje mogu apsorbirati organizacijske viškove.
Jedna je dio koji se odnosi na obuhvat u predškolskom dijelu gdje
uz određene prekvalifikacije mogu konkurirati i učitelji razredne
nastave jer im je to blisko područje, a sada smo zaposlili gotovo
sve odgajatelje.
Uvodi se 'treće polugodište'
Druga stvar kreće iduće godine, a radi se o velikom projektu
produženog boravka u osnovnim školama koji će se plaćati iz EU
fondova. Želimo napraviti veći obuhvat u produženom boravku za
djecu kako bi roditelji imali priliku djecu ostaviti u sigurnom
okruženju u kojem mogu raditi i učiti, a angažirat ćemo
ljude koji su u sustavu.
Treća mjera je produžetak rada škole da se kroz „treće
polugodište“, dakle kroz ljeto putem dodatna nastava, radionice
za učenike i nastavnici će se moći angažirati i biti dodatno
honorirani", zaključuje.
