U petak je između Grada Zagreba i CIOS-a stupio na snagu ugovor o odvozu biootpada. Tim povodom, redakcija RTL Direkta htjela je napraviti reportažu o zbrinjavanju te vrste otpada i pokazati kako se on od kućnog bio smeća kojeg odvajamo u smeđe kante pretvara u koristan kompost.
Međutim, sve su to oni lijepo zamislili osim što nisu mogli zamisliti da građani Zagrepčani u te smeđe kante bacaju sve i svašta, a najmanje biootpad.
Ljuska jaja, kora od banane i listovi od salate završavaju ili bi barem trebali završavati u smeđim vrećama pa smeđim kantama, pa zelenim kamionima kojima putuju do Varaždina. Sudbina je to zagrebačkog biootpada od prošlog petka.
Biootpad je kuhinjski i vrtni otpad koji čini trećinu kućnog otpada i vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog komposta. To je definicija biootpada u teoriji, ali što kada u njemu nađu staklo, plastika, mrtve životinje i metci.
Ima i onih koji misle da su rolete i detonatori biootpad. Iz nemara ili neznanja sve se to nađe u postrojenju biootpada.
"To je ogroman problem, zagrebačka čistoća je na svojim web stranicama svojim građanima poslala upute o razvrstavanju više puta, međutim evo vidjeli ste građani se toga ne drže. U zagrebačkom otpadu, ali i iz drugih gradova ima svega", kaže direktorica Eko Flora Marijana Palijan.
Brojni građani još uvijek ne znaju osnovne razvrstavanje pa misle da su limenke biootpad. I baš zbog toga je cijeli proces njegove obrade kompliciraniji i skuplji.
"Sve to nisu biorazgradive komponente i iz njih se ne može proizvesti kompost i sami time one ne pripadaju toj vrsti materijala. Njih je prvo potrebno odvojiti i to je ono što se radi u postrojenju", kaže Palijan.
Čisti otpad
Cilj je dobiti takozvani čisti otpad, jer inače ne može odmah u kompostanu. Direktno u zagrebačkim kompostanama završava onaj iz parkova i s gradskih ulica poput lišća, granja, cvijeća. Kućni je ovdje na mehaničkoj obradi.
"Kada se izvrši usitnjavanje, onda se provodi biološko sušenje otpada. Taj osušeni otpad ide na mehaničku obradu koja se provodi putem sita putem drugih mlinova gdje se izdvajaju druge komponente", objašnjava član Uprave Centra za reciklažu Željko Teufel.
Postrojenje je automatizirano pa otpad nitko ručno ne razvrstava, sve rade strojevi kojima upravljaju ljudi.
Strojevi rade ono što nisu građani. Brojni kažu zašto da razvrstavam, ako sve kupi jedan kamion.
"Jedan kamion može imati dva ili tri odjeljenja, u jedno ide jedna vrsta materijala u jednu komoru, u drugu druga. Time se smanjuju troškovi i štedi na emisiji štetnih plinova jer jedan kamion u jednom obilasku pokupi dvije ili tri vrste otpada", kaže Palijan.
Hrpe biootpada postat će gorivo.
"Finalni proizvodi obrade biootpada su frakcije koje završavaju na kompostani koje su sada pročišćeni te gorivo iz otpada koje se obogaćuje s drugim vrstama otpada da bi se postigla određena energetska vrijednost pogodna za cementara ili energane", kaže Teufel.
Iako ne znaju da odjeća, cigarete, kosti i koža, staklo i plastika nisu biootpad Zagrepčani razvrstavaju 30 posto otpada za razliku od Splićana koji razvrstavaju samo šest posto.