Evo i kako izgleda ta plinska piramida u Hrvatskoj. Na vrhu je 27
veletrgovaca odnosno uvoznika plina poput PPD-a, HEP-a i INA-e
koji ga većinom kupuju na međunarodnom tržištu. Nabavna cijena
njihovog plina poskupljuje, pa su oni povećali cijene i za svoje
kupce, a to je 47 licenciranih opskrbljivača, među kojima su oni
najveći javni igrači poput Gradske plinare Zagreb Opskrba, pa sve
do manjih za koje možda niste ni čuli poput zagorskog metalca,
ili privatnih tvrtki kakva je Vetropack straža. Među tih 47
opskrbljivača koji nude plin na hrvatskom tržištu, čak 14 ih je u
obvezi javne usluge, što znači da ih je država izabrala za
opskrbljivače hrvatskih kućanstava po reguliranoj cijeni koja se
propisuje svake godine. Tu opet imamo GPZ Opskrbu, ali i tvrtke
poput EON plina ili Plin Konjščine.
Putem 33 distribucijska područja – plin od opskrbljivača, bilo tržišnih ili javnih, putem distributera dolazi do 600 tisuća kućanstava. Kućanstva dakle mogu odabrati žele li kupovati plin po ovim reguliranim cijenama kako kupuje velika većina, ili po tržišnim cijenama od tog istog ili bilo kojeg drugog opskrbljivača plinom. Svaki od tih opskrbljivača, bio mali ili veliki ima i neke svoje šefove i radnike kojima treba isplatiti plaće, pa je i to vjerojatno jedan od faktora u određivanju cijena plina koje su diljem države različite.
A koliko će točno plin poskupjeti – Vlada još ne otkriva, no neke
sadašnje projekcije govore o 78 posto. Taj udar država je
najavila donekle ublažiti tako što bi mogla spustiti PDV na plin
koji još uvijek iznosi 25 posto. Prosječno hrvatsko kućanstvo
danas na plin godišnje potroši 4950 kuna. To znači da će, čak i
ako država spusti PDV na plin na 13 posto, on poskupjeti na 7950
kuna. Taman i u slučaju da se ukine PDV na taj energent, plin
poskupljuje na 6950 kuna.
U Zagrebu je plin u startu nešto skuplji od prosjeka, pa će takva
biti i poskupljenja. Među velikim gradovima najskuplji je u
Rijeci, 6150 kuna, pa se godišnji trošak kućanstvima u tom gradu
može popeti na 8925 kuna u gorem, ili na 8100 kuna u boljem
slučaju.
Plin skuplji od hrvatskog prosjeka plaćaju i Splićani, Zadrani i
Šibenčani, dok je u Osijeku cijena identična prosjeku. Glomazni
sustav javne opskrbe plinom s čak 14 tvrtki za Direkt je
komentirao urednik Jutarnjeg lista Marko Biočina
koji godinama prati energetiku.
Je li vrijeme da Hrvatska razmisli o nekakvom drugačijem sustavu
opskrbe plinom, sustavu koji ne bi imao toliko malih
tvrtki?
''Sasvim sigurno je da bi takav sustav u kontekstu te javne
opskrbe bio stabilniji, jedna veća tvrtka kroz ekonomiju volumena
kroz veći broj korisnika koji bi imala pa bi bila otpornija na
ovakve nagle šokove koji se ne tržištu koji se događaju. No, s
druge strane iz onih iskustava koje se događaju u nekim
zapadnoeuropskim državama naprosto se propašću određenog broja
opskrbljivača ta tržišna konsolidacija se kroz ovu krizu može
dogodi sama od sebe'', rekao je Marko Biočina, urednik Jutarnjeg
lista.
