U Hrvatskoj je u ponedjeljak zabilježen relativno nizak broj novozaraženih u odnosu na brojke od prošlog tjedna koje su iz dana u dan premašivale četiri tisuće – 1126 novih slučajeva zaraze. No, umrla je još 31 osoba, a više od 180 ljudi se nalazi na respiratoru. Raste, dakle, i opterećenje bolničkog sustava.
"Zbog toga što smo već napunili našu zelenu zgradu, kako je mi od milja zovemo ili covid centar, koji ima 49 kreveta, aktivirali smo još jedan odjel koji ima 20 kreveta. Ali svi mi dobro znamo da to ne može ići unedogled i kada se zdravstveni sustavi prekapacitiraju znate koji je scenarij", rekla je za RTL Direkt Snježana Krpeta, koordinatorica COVID-odjela KBC-a Sestre milosrdnice.
Bolnički liječnici su zavapili da im "zdravstveni sustav nestaje pred očim"“. Upozoravaju kako sustav ne postoji kad pacijenti oboljeli od covida-19 satima čekaju prijam u bolnicu jer nema slobodnih mjesta. Naglašavaju da nema dovoljno anesteziologa, infektologa i internista koji znaju liječiti ljude kojima su uništena pluća.
"Dopustiti ovakvo širenje i brojeve hospitaliziranih i umrlih mogu ipak samo Balkanci, a ne tamo neki 'glupi' Danci", zaključili su bolnički liječnici.
Đikić: 'Treba uvesti covid-potvrde na što više mjesta'
Znanstvenik s Goethe Sveučilišta u Frankfurtu, Ivan Đikić, smatra da Vlada treba poslušati vapaj liječnika. "Vjerujem da Vlada to treba poslušati i napraviti sve da se smanji broj ljudi koji dolaze u bolnicu, da se poveća testiranje, da se koriste maske, trebaju se uvesti covid-potvrde na što više mjesta, treba ljude motivirati da rade od kuće. Ne treba to biti za sljedeća dva-tri mjeseca, ali sada dok se ovako brzo širi i dok je katastrofa trebaju reagirati brže, unaprijed i spriječiti to", rekao je Đikić.
Glavni epidemiolog Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, Dobrica Rončević, je kazao kako strahuje da će, iako je lockdown zadnja opcija, na snagu morati stupiti neki od "blažih oblika s obzirom na to da su nam učinci koje smo očekivali nakon ovih mjera i dostupnosti cjepiva izostali prije svega zbog premalog broja procijepljenih".
Osim toga, priprema se i stacionar Arena. "Nažalost, to će nam biti jedini izlaz ako brojke ostanu na ovom nivou. Imate vi neke brojke s koliko osoblja i uređaja za Arenu raspolažete? Mi smo lani planirali za stotinu kreveta, međutim tada su kao covid bolnice funkcionirale samo Dubrava, mi i Rebro. Sigurno da sada KBC Sestre milosrdnice cijeli teret neće moći sam podnijeti", rekla je Krpeta.
Šmit: 'Znamo točno što nam slijedi'
Predsjednica udruge bolničkih liječnika, koja je i potpisala spomenuto pismo, dr. Ivana Šmit, za RTL Direkt je komentirala cijelu situaciju. "Brojke su, nažalost, takve da vidimo scenarij od prošle godine, od listopada i studenoga, i znamo točno što nam slijedi. Ove godine smo htjeli u trenutku kada mislimo da se još može nešto napraviti upozoriti i vladajuće strukture, i javnost i jedni drugima na neki način pružiti podršku ovim apelom da se nešto napravi, da ove četiri tisuće, koje će definitivno kroz nekoliko dana opteretiti bolnički sustav, zapravo zaustaviti na tom broju", rekla je Šmit.
Kazala je da su uvjerenja vladajućih da je sve pod kontrolom samo floskule kojima se pokušava kupiti povjerenje građana, jer oni unutar bolničkog sustava vide da ništa nije pod kontrolom.
"Respiratori su uređaji za koje trebate imati adekvatne infrastrukturne instalacije gdje biste mogli sve to uštekati jer ti respiratori zahtijevaju i centralni dovod kisika i odvod plinova. Znači ne možete ga staviti u bilo koju prostoriju bilo koje zgrade u Hrvatskoj. Druga stvar, čak i da imate dovoljno mjesta, da smo u ovih godinu dana napravili četiri ili pet novih zgrada bolnica s adekvatnim infrastrukturnim uvjetima, tko će na tim respiratorima raditi? Obučeni ljudi koji rade na respiratorima se educiraju kroz pet godina specijalizacije i nekoliko godina teškog rada upravo zbog iskustva potrebnog da bi se adekvatno ventilirao pacijent s ovakvom kliničkom slikom i s ovakvom upalom pluća", pojasnila je Šmit.
'Mi smo pješadija koja gine na terenu'
"Nije respirator sam taj koji će riješiti problem nego postoji ograničenost kadrova. Preopterećenost tih kadrova covid pacijentima dovodi do situacije u kojima oni više nisu dostupni na svojim uobičajenim radnim mjestima, a uglavnom se radi o anesteziolozima, internistima, pulmolozima i kardiolozima.
Da u konačnici to bude tako, mi smo pješadija koja gine na terenu dok određene visokostrukturirane osobe ili takozvani generali plešu valcer u nekakvim prekrasnim prostorijama", rekla je.
Kao glavni problem ističe činjenicu da se na vrijeme nije prepoznao trenutak u kojem je trebalo djelovati te da je kompletna epidemija kroz pogrešne poruke u javnosti i postupke politike vođena "traljavo i s dvostrukim mjerilima". Smatra i da su se mjere donosile presporo.
"Činilo se to da se spriječi veća politička šteta represijom prema narodu, a s druge strane vrlo vjerojatno se i političari sami među sobom nisu mogli dogovoriti koje mjere da donesu jer smo vidjeli u brojnim primjerima da ono što je vrijedilo za sitni narod nije vrijedilo za političare. Tu je došlo do pogrešne slike u javnosti gdje ljudi gube povjerenje i u politiku i u struku. MI smo stradali kao sužrtva loše komunikacije", smatra Šmit.
'Treba inzistirati na široj primjeni covid-potvrda'
Govoreći o cijepljenju, Šmit smatra da je i za premali broj cijepljenih kriva Vlada zbog loših poruka koje je slala javnosti te da je to nešto što će teško sada ispraviti.
"Treba inzistirati na široj primjeni covid-potvrda jer se to pokazalo kao dobar model sprječavanja širenja daljnje epidemije. Ovih četiri tisuće pozitivnih ljudi će kroz tjedan ili dva popuniti sve kapacitete bolnica, a radit će se mahom o sve mlađim i mladim ljudima. Respiratore nam sada zauzimaju ljudi koji su '80., '83. godište. To nisu ljudi koji su bolesni koji trebaju umrijeti, koji imaju hrpu bolesti", dodala je.
Poručila je da su liječnici na izmaku snaga te kazala da problem nije u građanima, već u lošim potezima vlasti. "Tko god misli da je jednostavno, može doći u bolnicu i pomoći", poručila je Šmit.
