Bez obzira na evidentne i smrtonosne posljedice protivnici cijepljenja i dalje su izuzetno glasni. Vidjeli smo to najbolje jučer ispred bolnica u Zagrebu, Splitu i Osijeku i na tzv. Festivalima slobode.
Ali osim prostačkih i primitivnih pokliča i suludih teorija zavjere, čuju se i pitanja i teze koje i mnogim građanima koji nisu antivakseri ili ravnozemljaši zvuče logično i razumno.
Gošća RTL Direkta bila je epidemiologinja s Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Dijana Mayer koja je za početak komentirala kako doživljava ovaj otpor cijepljenju.
''Otpor uvijek postoji, zapravo od početka pandemije. Kad god se donese nova odluka ili preporuka, uvijek će biti onih koji će imati nešto protiv što je normalno i razumljivo. Više bi me zbunilo da su svi složni. S epidemijom živimo već 18 mjeseci, svjedoci smo teških kliničkih slika, ljudi koji završe na respiratoru, koji umru, a zapravo veliki postotak toga se zapravo može spriječiti cijepljenjem. Spomenuli ste da je danas 19 osoba preminulo. Od tih 19, 15 osoba nije cijepljeno. Među njima imamo i mlađih od 50 godina, dvoje nije bilo cijepljeno. Jedan koji ima 40 godina, nije bio cijepljen. Zašto se ne okrenemo pozitivnim učincima cijepljenja. Prosvjede koje smo gledali strašno me žaloste, nakon toliko truda, zalaganja, eduakcija, apela, molbi građanima da se cijepe. Bilo je i protiv maski, svega....uvijek će biti nekih koji će biti protiv'', kazala je Mayer.
Na pitanje o tome zašto se i cijepljenje osobe ne testiraju ako i one mogu prenijeti virus, kazala je da se ipak puno teže zaraze. ''Manja je šansa da će se zaraziti i isto tako je manja šansa da će prenijeti bolest na drugoga. Testiraju se oni koji nisu cijepljeni i nisu preboljeli. Nigdje ni u jednoj europskoj zemlji. Gdje bi došli onda...znači da bi se onda svi trebali testirati. To je nemoguće i zaista nepotrebno'', smatra Mayer.
Naglasila je da još uvijek nema dovoljno objavljenih studija i podataka o stvaranju antitijela i je li potrebno da se oni koji su preboljeli COVID nakon toga odmah cijepe. ''Svi možemo reći što god hoćemo, nitko nije objavio još što znači visoko, a što nisko. Nitko nije rekao joj da ti imaš visoka antitijela. Koliko visoko? Kojim je to testom rađeno? Nekom je visoko 50, 500 ili pet tisuća. Nažalost zasada to ne znamo. Vjerojatno će u budućnosti biti više podataka pa će nam razina antitijela moći biti jedan od pokazatelja, ali zasad to nije tako'', kazala je Mayer.
'Jesmo zaštićeni, ali uvijek ima onih 5 posto'
Pojasnila je i zašto se testiranje obavlja uzimanjem brisa iz nosa. ''Svi koji smo educirani o tome kako se vadi bris, dakle, da se to napravi nježno, i što ugodnije za bolesnika. Zasada testovi na slinu nisu pouzdani, oni se mogu raditi, koriste se u kućnoj uporabi. Nemamo dovoljno podataka, zasada je to bris ždrijela i nosa'', rekla je.
Komentirala je potom navode Gordana Lauca koji je izjavio da bi se trebali cijepiti samo oni stariji od 60 godina. ''Oni nama jesu bili, ako se sjetimo početka cijepljenja, imunokompromitirani, korisnici domova za starije, djelatnici...Oni su bili prvi na listi za cijepljenje. Osobe mlađe od 65 godina, djeca starija od 12 godina se mogu cijepiti. To su naši građani, žive s nama, nema samo osoba od 65 godina. Osobe se mogu zaraziti, završiti na respiratoru. Delta soj je puno agresivniji, zarazniji, brže se širi, gotovo sto posto uzoraka bio je delta soj. Da se vratim na prosvjede - Puno manji broj je bio zaposlenika, drugi...ne znam otkud su ti ljudi, aktivisti. Zašto su baš došli u ponedjeljak rano ujutro ispred svih bolnica, to mi je teško reći. Samo bih rekla da i Ministarstvu zdravstva i Vladi imperativ je zaštita zdravlja pučanstva, korisnika koji dolaze u bolnice i zaštita djelatnika'', kazala je Mayer.
Onaj tko se nije cijepio, prije odlazaka na određene skupove trebao bi napraviti test, smatra Mayer. ''Ništa nije 100 posto. Ako smo se cijepili, ne znači da smo sto posto zaštićeni. Od početka epidemije govorimo da ništa nije 100 posto. Nema lijeka, ničega na svijetu što je sigurno 100 posto. Mi jesmo zaštićeni - 70, 90, 95 posto, ali uvijek ima onih 5 posto, i koji se cijepe, a nisu zaštićeni. To je normalno, tako je u literaturi, praksi i to je nešto s čim moramo živjeti. Zašto se nose maske? Upravo zbog tih 5 posto koji nisu stvorili antitijela. Nošenje maska, distanca je osnova koju moramo zasada živjeti'', zaključila je Mayer.
