Hrvatska je, uz Veliku Britaniju i Irsku, ostala suzdržana, a Mađarska, Poljska, Letonija i Litva bile su protiv, no promjena europske direktive o izaslanim radnicima ipak je izglasana u noći s ponedjeljka na utorak na maratonskom sastanku Vijeća za zapošljavanje i socijalnu politiku EU, piše Večernji list.
Naime, izglasana promjena predviđa da status izaslanog radnika ne može trajati dulje od 12 mjeseci nakon čega se eventulano može produljiti za još šest mjeseci, a nakon tih vremenskih rokova poslodavci takvih izaslanih radnika morat će im plaćati iznos veći od minimalne plaće zemlje u koju su ih poslali.
To znači da će, recimo, Hrvati koji rade kao izaslani radnici u Francuskoj ili Njemačkoj ubuduće puno više koštati svojeg poslodavca. Večernji list neslužbenoj doznaje da je Hrvatska ostala suzdržana zbog novog koncepta koji se uvodi u direktivi, a prema njemu nagrade izaslanim radnicima moraju biti isplaćivane prema propisima i kolektivnim ugovorima zemlje u koju je taj radnik poslan.
Dakle, Hrvat koji kao izaslani radnik u Njemačkoj morat će od poslodavca u Hrvatskoj primati plaću u skladu s njemačkom ili švedskom te božićnice, regrese, nagrade za lojalnost poslodavcu, za prekovremeni i noćni rad.
Hrvatski poslodavci kritizirali su prijedlog ove direktive argumentom da će to učiniti njihove tvrtke nekonkurentnima i da će manje zapošljavati hrvatske radnike ako se direktiva promijeni, dok su se s druge strane hrvatski sindikati zalagali za promjenu direktive argumentom da radnici moraju imati istu plaću za isti rad na istom mjestu, piše Večernji list.
