Prema sadašnjim dohodovnim cenzusima, dječji doplatak iznosi 300 kuna po djetetu ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 543,14 kuna; 250 kuna ako ukupni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 1119,53 kn; te 200 kuna ako ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno prelazi 1119,53 kn, a nije veći od 1663 kune. Usto, ako obitelj ostvaruje uvjete za dječji doplatak, postoji i pronatalitetni dodatak od 500 kuna za treće i četvrto dijete.
Korak prema univerzalnom dječjem doplatku
Resorna ministrica Nada Murganić kazala je da će se podizanjem cenzusa za dječji doplatak dobiti veći obuhvat obitelji čija će djeca dobiti doplatak, a na taj način više će obitelji dobiti i mogućnost da za treće i četvrto dijete dobiju pronatalitetni dodatak.
Prema svemu sudeći, bio bi uveden još jedan, četvrti razred dohodovnog cenzusa u koji bi ušle obitelji s prihodom od 1663 do 2195 kuna po članu obitelji koje bi tada primale doplatak od 100 kuna po djetetu. Sve to bi mogao biti korak prema uvođenju univerzalne dječje naknade koja je iz resornog ministarstva najavljena početkom ove godine. Namjera je, naime, da se do 2019. godine ukinu porezne olakšice zaposlenih roditelja i redefinira dječji doplatak, odnosno uvede univerzalni dječji doplatak kako bi sva djeca, neovisno o postojećim dohodovnim cenzusima i drugim uvjetima, dobivala isti iznos naknade od države.
Demograf, doc.dr.sc.Ivan Čipin s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, još proljetos je u velikom intervjuu za Net.hr kazao kako sumnja u to da će Hrvatska imati financijskih sredstava za dugoročno financiranje univerzalnog dječjeg doplatka.
"Takve mjere ne čine se baš novčano izdašnima"
Čipin je za naš portal danas komentirao i najnoviju mjeru povećanja dohodovnog cenzusa koje je najavilo Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike.
"Uvođenjem još jednog dohodovnog razreda, Vlada vjerojatno ima intenciju potaknuti rađanje trećeg i četvrtog djeteta, jer je pronatalitetni dodatak vezan uz dobivanje dječjeg doplatka. Kažem, vjerojatno je to intencija, a ne tih stotinu kuna doplatka, jer taj iznos je doslovno minimalan. Vlada tako pokušava potaknuti veći broj novorođenih. S tih 500 kuna za treće i još 500 za četvrto dijete namjera je da se proširi krug korisnika koji bi mogli imati troje ili četvero djece", kaže Čipin.
Što se tiče učinaka te pronatalitetne mjere, Čipin smatra da se o njima zasad može samo nagađati.
"Takve mjere ne čine mi se baš novčano izdašnima, naročito u uvjetima ako građani nemaju sigurne i stabilne poslove, pa ne vjerujem da će dati neke velike rezultate", ističe Čipin dodajući da u državnom proračunu neće biti nekog dodatnog novca za to već će financijska sredstva biti osigurana preraspodjelom sredstava nakon što s početkom iduće godine na snagu stupi odredba o ukidanju poreznih olakšica za uzdržavane članove - partnerove roditelje, bake, djedove te očuhe i maćehe.
"Univerzalni doplatak neće imati smisla ako bude manji"
"Očito je da sredstava koje time uštede (riječ je o dvjestotinjak milijuna kuna, nap.a.) Vlada namjerava preraspodijeliti odnosno preusmjeriti na dječje doplatke i pronatalitetne dodatke", ističe Čipin.
Za model univerzalnog dječjeg doplatka on kaže kako neće imati smisla ako će proširenjem broja korisnika iznosi na koncu biti manji, čak i za najsiromašnije.
"Pitanje je kolika bi bila ta apsolutna svota po djetetu i hoće li se išta značajnije povećati osobama koje već primaju dječji doplatak. Također, hoće li zbog proširenja broja korisnika taj iznos biti manji, pa će i najsiromašniji dobivati manje - to tek treba vidjeti. U svakom slučaju, takve stvari se ne smiju raditi bez ozbiljnih analiza i izračuna", zaključio je Čipin.
MINISTRICA DEMOGRAFIJE: ‘Izumiremo i iseljavamo se! Svi alarmi zvone, a to je nadstranačko pitanje’
