Dejana Jovića, 51-godišnjeg uglednog politologa s doktoratom prestižne Londonske škole ekonomije (London School of Economics) i redovitog profesora Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu šira domaća javnost (pre)poznaje kao svojedobnog glavnog analitičara bivšeg predsjednika Republike Ive Josipovića. Josipović je Jovića otpustio nakon što je ovaj u časopisu "Politička misao" iznio diskutabilnu tezu da referendum o samostalnosti Hrvatske 1990. godine nije bio održan u slobodnim i poštenim okolnostima.
Jović je jedan od najuglednijih članova srpske zajednice u Hrvatskoj, a na predstojećim izborima za Europski parlament odlučio se politički angažirati na listi Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS). Kao jedini nestranački kandidat, Jović je drugi na listi iza nositelja Milorada Pupovca. Uoči nedjeljnih europskih izbora s Jovićem smo razgovarali o motivima njegovog političkog angažmana, ali i motivima izlaska SDSS-a na ove izbore, o položaju srpske manjine u Hrvatskoj, njegovom zagovaranju zajedničkog i žurnog ulaska zemalja Zapadnog Balkana u EU, o predizbornoj kampanji SDSS-a koja je proizvela i vrlo ružne, ali i prilično pozitivne reakcije...
NET.HR: Zašto ste se odlučili politički angažirati i kandidirati baš na izborima za Europski parlament?
JOVIĆ: Već dvadeset i više godina se bavim međunarodnom politikom, a od 2002. zagovaram zajednički ulazak u Europsku uniju svih zemalja Zapadnog Balkana. Od 2014. pišem i govorim o potrebi brzog uključivanja tih zemalja u EU, jer ako se to ne dogodi, imat ćemo jaku Rusiju, Tursku, Kinu i SAD na Balkanu, a te zemlje više nisu zagovornice liberalne demokracije nego autoritarnih modela vladanja. Nijedna od tih zemalja, uključujući i SAD, više nije veliki prijatelj europskog jedinstva: štoviše, rade na tome da se ono oslabi. Mi smo zagovornici europske ideje, jer je smatramo temeljem mira u Evropi, kao i emancipacije od drugih izvanjskih aktera.
Ali, kritični smo kad se radi o zastoju u produbljenju i proširenju Unije. Stalo mi je da Europa osmisli novu politiku, a tu poziciju bih mnogo moćnije mogao zagovarati kao član Europskog parlamenta. Zato sam se kandidirao. Uz to, postoje i drugi razlozi: da izrazim solidarnost s onima koji su godinama sistematski i namjerno marginalizirani u našem društvu, kao i da pozovem sve svoje kolege iz akademske zajednice, uključujući i studente, da se uključe u javni i politički život, a ne da gledaju sa strane i očekuju da netko drugi predvodi društvo.
NET.HR: Znači li onda da je ovo početak Vaše političke karijere? Namjeravate li se kandidirati i na nekim budućim izborima?
JOVIĆ: Odgovor na oba dijela ovog pitanja ovisi o rezultatu ovih izbora. Sačekajmo, stoga, nedjelju.
NET.HR: S kakvom motivacijom SDSS izlazi na europske izbore - Milorad Pupovac je kazao kako je SDSS "odlučio igrati na velikom terenu" - i kakav rezultat očekujete?
JOVIĆ: Mogu govoriti o motivaciji liste, jer nisam član SDSS-a, nego jedan od njegovih kandidata, jedini nestranački na listi. Želimo pokazati da nema tog mjesta u društvu za koje bismo smatrali da nije i naše, odnosno da je "rezervirano" samo za Hrvate. Jako želimo osvojiti mandat i time prekinuti niz gubitaka kroz koje prolazimo od raspada Jugoslavije do danas. Želimo se suprotstaviti govoru mržnje i prijetnjama i progovoriti – u zemlji i u Europi – u ime svih onih koji su njima izloženi. Očekujemo osvajanje jednog mandata.
20.05.2019., Karlovac - Kandidati SDSS-a za EU izbore predvodjeni Miloradom Pupovcem, sudjelovali su na predizbornom skupu u restoranu Kristal u Karlovcu. Uz Milorada Pupovca na skupu su bili Tatjana Spasojevic, Dejan Jovic i Dejan Mihajlovic. Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
NET.HR: Privukli ste pažnju svojom kampanjom (Pupovac na traktoru, plakati s ćirilično-latiničnim sloganima, angažman Ćire Blaževića…) Kakvi su odjeci? Smatrate li da ste kampanjom uspjeli relaksirati barem mali dio onih koji su "naoštreni" na SDSS i Srbe općenito?
JOVIĆ: Nema toga tko nam nije priznao da smo vodili odličnu kampanju, daleko iznad očekivanja. To je strateški važno za Srbe u Hrvatskoj, jer da bismo bili priznati kao jednaki moramo biti izvrsni. I želimo to biti, želimo da se primijeti da Srbi u Hrvatskoj imaju izvrsne kandidate i izvrsnu kampanju, da su predvodnici u mnogim područjima društvenosti. Išli smo hrabro i pametno, originalno i dobronamjerno prema svima. Uspjeli smo osloboditi energiju mnogih koji su dosad smatrali da nemaju za koga glasati, kao i mnogih koji sada slobodnije govore u javnosti i s manje straha izražavaju svoj identitet. Time smo postigli mnogo u ovom kratkom vremenu od zadnjih mjesec i pol.
NET.HR: Što ste čuli na terenu, među svojim potencijalnim biračima? Koliko je četvrt stoljeća nakon završetka rata teško biti Srbin u Hrvatskoj i kako se to može promijeniti eventualnim participiranjem u Europskom parlamentu?
JOVIĆ: Čuo sam životne priče mnogih. Mnoge od tih priča su tragične, ali ljudi ne mrze i ne okrivljuju druge za to- ili barem ne samo druge. Svjesni su realnosti. Ali traže da netko govori i u njihovo ime, i svakako da ne govori protiv njih, kao što su dosad govorili pojedini zastupnici u Evropskom parlamentu. Čuo sam probleme koji nastaju zbog tvrdih granica prema Srbiji i Bosni i Hercegovini, pa i Mađarskoj i Sloveniji. Mi smo jedina lista koja otvoreno i uporno zagovara brzo proširenje Europske unije i omekšavanje, ako ne već i praktično uklanjanje graničnih barijera. To je cijeloj Evropi obećano 1989. godine, kad se rušio Berlinski zid. On se nije rušio zato da bi se na Balkanu postavilo deset novih zidova, i to tamo gdje ranije nisu postojali.
NET.HR: Poznato je da zagovarate ulazak zemalja Zapadnog Balkana u EU "svih i odmah". Zašto to smatrate važnim? Kakvom vidite budućnost Hrvatske ako zapadni Balkan ostane izvan EU?
JOVIĆ: Hrvatska bi se u tom slučaju pretvorila u graničara Evropske unije, a tu funkciju ona teško može obaviti ako ne militarizira društvo. Vidim da se HDZ hvali kako je zaposlio tisuće novih policajaca. Nadam se da nam ne nude da zaposle cijelo stanovništvo u policiji i vojsci. A čak da to i učine, zemlja od četiri milijuna s 2,400 kilometara dugom granicom – od kojih je 1,400 kilometara sa zemljama izvan Evropske unije – ne bi mogla odraditi taj svoj novi zadatak, koji nam nameću što domaća politička klasa, a što možda i drugi u Evropi.
Ako se EU ne proširi na sve zemlje koje to žele, a to su sve zemlje Zapadnog Balkana, na našim će granicama doći do nadmetanja drugih velikih sila, a to će utjecati i na hrvatsku politiku. Uz to, što duže čekaju na članstvo u Uniji zemlje- kandidati su u sve lošijem stanju. Osjećaj izoliranosti i odbačenosti, nepravde i poniženja nije dobar saveznik demokratskim snagama u tim zemljama. Treba ih sve primiti a onda nastojati da se razvijaju u najčvršćem demokratskom okviru koji danas postoji, a to je Evropska unija.
NET.HR: Treba li i zašto Europa strahovati od desnih populista s obzirom na izborni uspjeh koji im se predviđa?
JOVIĆ: Ne smije ih se ignorirati i pretvarati se da ne postoje. Zato smo ih eksponirali na svjetlu dana i našom kampanjom. O nama ovisi koliko će oni biti utjecajni. Nije nužno da jačaju, ali im se mora izaći na crtu i time ih marginalizirati. I to ne samo u našoj zemlji, nego i u drugim zemljama članicama Europske unije. O tome je, uostalom, u Zagrebu govorila i Angela Merkel, kad je rekla da je nacionalizam opasnost za Evropu i za sve njene članice. Bilo bi vjerodostojnije da je to rekla na skupu naše liste, na kojem to ne bi bilo relativizirano Thompsonom.
NET.HR: Je li Europu otrijeznio Brexit i koliko ju je promijenio – nabolje ili nagore?
JOVIĆ: Do neke mjere jest, jer nakon Brexita svi vide da nije lako izaći iz Unije i da nacionalisti koji su tom prilikom pobijedili u Britaniji obećavaju zapravo nešto što najviše šteti vlastitoj zemlji. Samo, sad je važno da se održi stanje u kojem je Europa ujedinjena, kao što jest u odnosu prema Brexitu.
22.05.2019., Glina - U Hrvatskom domu odrzan je zavrsni skup SDSS-a prije nedjeljnih izbora za Europski parlamen.Milorad Pupovac, Dejan Jovic Photo:Nikola Cutuk/PIXSELL
NET.HR: Rekli ste ovih dana kako je jedino što tražite sloboda, bratstvo i jednakost. Znači li to da u danas u hrvatskom društvo vidite snage koje su protiv tekovina Francuske revolucije? Možete li precizirati tko su te snage, ako postoje?
JOVIĆ: Već u svom programskom članku s kojim sam započeo kampanju ("Zašto se kandidiram?") sam upozorio na protuprosvjetiteljske snage. Klerikalne, ultrakonzervativne i u našem slučaju nacionalističke stranke i pokreti žele poništiti rezultate na kojima je dosad bila utemeljena ideja ujedinjene Europe. One dovode u pitanje racionalizam, a posebno velike ideale Francuske revolucije: slobodu, bratstvo i jednakost. Žele nametnuti okove slobodi, da se u javnom prostoru ne smije kritički misliti i govoriti, da postoje ograničenja s obzirom na izražavanje manjinskih identiteta – i rodnih i nacionalnih i političkih.
Žele društvo staleškog tipa, u kojem je svakome dopušteno kretati se samo u okviru staleža u kojem je rođen, npr. manjincima samo u okviru koji im odredi većina. Zato su neki i htjeli ograničiti prava zastupnicima manjina u Saboru, ili ženama kad se radi o njihovim već stečenim pravima. Žele poništiti utjecaj znanosti i preferiraju "amaterokraciju", stanje u kojem lako mogu manipulirati narodom. Žele staviti obrazovanje pod svoju kontrolu i protive se liberalnom obrazovanju, u kojem svatko ima pravo na svoje mišljenje i njegovo slobodno izražavanje. Nadasve, žele poništiti i ona postignuća prethodnih progresivnih revolucija i reformi koje su povećale ljudska prava. To je danas glavna prijetnja ne samo Evropi nego i svim njenim zemljama.
NET.HR: Mislite li da među onima koji ostavljaju krvoločne poruke na predizbornim plakatima SDSS-a ima i glasača HDZ-a, SDSS-ovog koalicijskog partnera?
JOVIĆ: Mogu samo spekulirati o tome tko su, jer nitko nije priveden niti identificiran – osim što smo vidjeli jednu snimku cijepanja jednog od naših plakata, ali nismo intervjuirali osobu koja je to činila. HDZ ne ubrajam u ekstremističke stranke, tako da pretpostavljam da to nije pozicija HDZ-a. Volio bih da su to javno i rekli, da su osudili govor mržnje, koji je možda i više od toga: poziv na genocid, kako je rekla Vesna Alaburić. Mislim da oni koji pišu te poruke prijete ne samo nama Srbima nego i svima drugima, Hrvatima recimo, koji se usude misliti svojom glavom. Oni nisu zagovornici demokratskog, a posebno ne liberano-demokratskog, poretka. Vjerojatno glasaju za ekstremnu desnicu ili uopće ne izlaze na izbore, smatrajući da demokracija nije dobar oblik vlasti. Uostalom, ako zagovaraju NDH, jasno izražavaju želju za diktaturom.
NET.HR: Vi ste, kao i lideri SDSS-a lijevo-liberalno orijentirani. No, jesu li Srbi u Hrvatskoj, vaši glasači, ljevičari ili desničari?
JOVIĆ: Najveći broj ih je orijentiran lijevo, jer žele ravnopravnost, jednakost i mir. Ljevica griješi kad misli da je nacionalno pitanje stvar desnice. Ne, pitanje ravnopravnosti manjina s većinom je fundamentalno pitanje ljevice, ili bi barem trebalo biti. To što je ljevica napustila to pitanje – što iz oportunizma a što iz prikrivenog nacionalizma – već je imalo tragične posljedice u devedesetim godinama. Lako je o ravnopravnosti govoriti uopćeno, a onda čim se pojavi neko konkretno pitanje, npr. pitanje ćirilice u Hrvatskoj ili prava svakoga da u javnom prostoru bude što jest i što želi biti, onda od toga pobjeći, ignorirati ili čak i osuditi. To čini takvu politiku sasvim nevjerodostojnom.
NET.HR: Kako vidite suradnju SDSS-a s Plenkovićevom administracijom. Jeste li zadovoljni dosadašnjim mandatom?
JOVIĆ: Premijer Plenković je učinio neke sasvim dobre korake kako bi HDZ pomaknuo s desnice ili čak ultradesnice, koju ju je ugurao njegov prethodnik u stranci, prema centru. Uvažavamo što je većina Hrvata glasala za njegovu stranku, i što je napustio politiku izraženu u rečenici da je prethodno koaliranje sa SDSS-om bilo sramotno i da se neće više ponoviti. Istodobno, pokazao se neodlučnim kad se radi o nekim ključnim pitanjima za hrvatsku sadašnjost, npr. kad oklijeva u jasnoj osudi falsificiranja povijesti i posebno kad ostaje tolerantan prema govoru mržnje i simbolima ustaštva. Takva permisivnost prema silama zla ugrožavaju demokratski karakter Hrvatske, a ne samo opstanak i slobodan razvoj njenih manjina. Zato je ovo što radimo patriotski čin daljnjeg demokratiziranja Hrvatske. Pozivamo stoga sve kojima je do toga stalo da nam se pridruže.
