Ministar Vili Beroš skratio je liste čekanja! Naime, šef hrvatskog zdravstva dosjetio se odličnog načina kako da pacijenti manje čekaju na nužne pretrage. Njegov revolucionarni prijedlog uključuje to da je iskeširao vrtoglavih dva milijuna eura našeg novca privatnom zdravstvu da preuzmu 41.000 pacijenata. I na taj su se način, navodno, liste u većini slučajeva svele na traženih 270 dana.
Problemi u zdravstvu gomilaju se već neko vrijeme, a nekih konkretnih pomaka na bolje baš i nismo vidjeli; i to ne samo u mandatu aktualnog ministra, jer zdravstvo u Hrvatskoj problematično je već dulje vrijeme. Što napraviti i kako stvarno možemo smanjiti liste čekanja? To je svojevremeno uspjelo Darku Milinoviću koji je od 2008. pa sve do 2011. godine bio na ministarskoj funkciji.
Odmah na početku razgovora u kojem smo ga zamolili da prokomentira ovaj potez, Milinović je istaknuo da javni i privatni sektor u zdravstvu moraju biti komplementarni, s prednošću javnog sektora. "I ja sam u svom mandatu smanjio liste čekanja za 20-30 posto na jednu umjerenu razinu, s time da sam organizirao tim unutar ministarstva koji je imao zadatak vidjeti u kojim je bolnicama moguće organizirati dodatni rad i koje bolnice nemaju liste čekanja", rekao je Milinović u razgovoru za Net.hr.
Taj je sustav funkcionirao tako da su nazvali pacijenta i kazali mu da, ako primjerice na Rebru za magnetnu rezonancu čeka šest mjeseci, može već za tri tjedna otići u bolnicu u Karlovac obaviti tu istu stvar. Pacijenti su se tada morali izjasniti žele li ili ne. Ako nisu željeli, oni su na sebe preuzeli odgovornost da čekaju šest mjeseci, pojašnjava nam bivši ministar.
Onima koji su se odlučili na preglede u drugim bolnicama, ministarstvo je plaćalo putne troškove. Kada su, uvjetno rečeno, "ispucali" sve mogućnosti javnog zdravstva, tek tada su probali angažirati privatni sektor. "S privatnim sektorom u zdravstvu treba biti, hajmo to reći, uvjetno pošten. Sjeo sam sa svima njima i oni su neka dva mjeseca bez ijedne kune radili za smanjenje lista čekanja", otkriva nam Milinović.
Potez neće smanjiti liste čekanja
Milinoviću je to uspjelo jer je, kako kaže, imao autoritet. "Rekao sam im neka pokažu da im nije u interesu samo zaraditi novac. I oni su besplatno dva mjeseca radili ultrazvuk i mamografiju".
Tome je prethodio sastanak na kojem im je Milinović, tada ministar zdravstva, rekao da je na privatni sektor veliki udar te da ljudi govore da im je samo novac u pitanju.
"Rekao sam im da idemo napraviti jednu drugu stvar. Ja ću vam platiti, ali ako je ultrazvuk bolnicama plaćen 500 kuna, vama ću platiti 250 kuna. I napravite mi toliko i toliko ultrazvuka da smanjimo liste čekanja na pristojnu ili podnošljivu razinu. Rekao sam im da pokažu da im nije u interesu samo zaraditi novac, a oni su meni na to odgovorili da ako imamo takav odnos, da će raditi besplatno. Ništa im nisam platio", prisjeća se.
"To je bio jedan i njihov i moj potez da se može raditi u suradnji s privatnim sustavom", dodao je.
"Ja bih, već kada ima viška dva milijuna eura, to je 14 milijuna kuna, organizirao neke bolnice gdje su liste čekanja, jer sam siguran da kada bi sjeli s kolegama, da bi radili i subotu i nedjelju i popodne ako treba, pa i do 10 navečer. Ali onda moramo razgovarati i o plaćanju toga", kaže, dodajući da kada bi liječnici, medicinske sestre i tehničari te svi ostali koji bi svojim radom smanjili liste čekanja bili adekvatno plaćeni, na primjer kao da rade praznikom, ostali bi raditi i noć ako treba te bi na taj način smanjili liste čekanja.
Na pitanje može li to što je Beroš napravio smanjiti liste čekanja, Milinović je rezolutan - ne može. "To je sljedeći ponedjeljak opet nagomilano", govori nam.
Prisjetio se situacije kada je on bio ministar. Tada je, naime, funkciju ministra financija obnašao pokojni Ivan Šuker. "Kada sam postao ministar, zvao me Šuker i rekao da će on sutra platiti veledrogerijama dug od milijardu kuna. Ja sam mu rekao da neće. To su novci zdravstvenog sustava i s tim novcem ću ja upravljati", prisjetio se.
Veledrogerije je uzeo za primjer jer kaže da je to slično. "Plati se veledrogerijama 31. prosinca milijardu kuna, već je sljedeći ponedjeljak dug otišao gore", kaže.
"Ivan je moj dragi prijatelj, evo nažalost i pokojni, ali to je bilo gotovo na granici fizičkog sukoba na užem kabinetu Vlade. I dobio sam potporu Vlade", kaže Milinović. Nakon toga, sljedeći korak je bio napraviti realne troškove bolnica jer one stvaraju najviše duga te podizanje limita.
Kaže da su tada najzadovoljnije bile veledrogerije. "One u svom sustavu poslovanja ukalkuliraju dug od milijardu kuna, ali njima je bitno da taj dug više ne raste. Što vi dobijete sanacijom? Vi u ponedjeljak smanjite dug za milijardu kuna, on je za dva mjeseca opet isti. Zato jer bolnice nisu adekvatno plaćene za svoj rad koji obavljaju", kaže nam.
"Kao ministar sjeo sam sa preko 50 uprava bolnica. Nisam se postavljao iznad ravnatelja i mojih suradnika, nego smo sjeli i zajedno s njima i HZZO-om izračunao sam stvarni trošak jedne po jedne bolnice. I rekao sam na Vladi - bolnica ta i ta košta toliko i toliko. Hoćemo li to osigurati? Ako nećemo, onda idemo u gašenje bolnice ili u povećanje participacija ili povećanje usluga. Nešto moramo napraviti. I dobio sam potporu Vlade i tih milijardu kuna nije otišlo veledrogerijama nego u bolnički sustav", rekao nam je Darko Milinović, dodajući da te četiri godine nije bilo sanacije bolnica.
Ministri nemaju političku moć
No, još je jedan potez Milinović tada napravio s ravnateljima. "Odredili smo limite, bolnice su u suradnji s ministarstvom izračunale stvarne troškove i potpisali su - ako stvaramo novi dug, ministar ima našu privolu za smjenu", veli.
Bolnicama koje su imale velike dugove dali su i nešto novca više da sami vraćaju svoje dugove, kako bi se na taj način primorali ravnatelji da vode brigu. Milinović im je tada otvoreno rekao da će ih, ako u godinu dana ne vrate 30% duga, smijeniti. "Džabe vam što ste u HDZ-u, SDP-u, HNS-u. I to je jedini način funkcioniranja. Dao sam mogućnost ravnateljima da se barem malo pokažu odgovornima", pojašnjava.
Iako su veledrogerije u tom razdoblju bile zadovoljne, udario ih je Milinović tada po džepu, što su mu i zamjerili. "Smanjio sam cijenu lijekova još za 20-30 posto i doveo sustav, financijski govoreći, u ravnotežu. Veledrogerije su nakon toga imale krizni sastanak kada sam smanjio cijene lijekova. Međutim, za tri mjeseca je sve to štimalo. Oni su imali manju dobit, ali su imali realno poslovanje", kaže.
Na pitanje zašto takve poteze ministri sada ne povlače, odgovara nam da zato jer nemaju političku moć. "Dobar ministar znači da moraš imati političku moć. Šuker i ja smo bili na granici fizičkog sukoba, ali ja sam argumentima tada uvjerio Vladu; i rekao sam da ako to tako ne bude, ja ministar pod tim uvjetima neću biti. Kada god hvale ministra financija, onda je ministar zdravstva loš", kaže.
"Rekao sam tada: 'Nećeš Šukeru s mojim novcem - mojim, zdravstvenima, karikiram - nećeš asfaltirati Kalmetine ceste!". Ministar mora biti politički jak. Zašto Tomo Medved može nešto napraviti u ministarstvu branitelja? Jer je politički jak. Ja sam bio politički jak, bio sam zamjenik predsjednika stranke, imao potporu i zato sam doveo sustav u red", iskreno nam govori.
POGLEDAJTE VIDEO: Riječki KBC drastično srezao liste čekanja, zadovoljni su i pacijenti. 'Sve ide po planu, ništa ne čekam'
'Ovo nije rješenje'
"Ovo nije rješenje. Mi možemo danas platiti dva milijuna eura privatnom sektoru i sutra opet idu liste čekanja gore. Sustav treba dodatno uređivati i vrednovati rad liječnika; ne samo liječnika, nego kompletnog zdravstvenog sustava, uključujući tehničare, medicinske sestre i sve. Bio bih puno zadovoljniji da mi sada kolege kažu 'evo pošteno smo plaćeni i zato ću raditi svake subote 12 sati, pa i nedjelje, da se smanje liste čekanja. A hrvatski zdravstveni sustav bi to mogao. Ako ne može, onda uključimo privatnike, ali ne prije", rekao nam je Darko Milinović.
Na pitanje je li taj Berošev potez gašenje požara uoči izbora, Milinović kaže da o tome ne možemo, "jer faraon Plenković jedini zna kada će biti izbori".
"Ne znamo je li to pred izbore, poslije izbora. Sve vodi ka tome da je zbog izbora. Ali pogledajte ankete - zadovoljstvo pacijenata zdravstvenim sustavom je vrlo nisko. Neće s tim ništa dobiti, pa i da smanje liste čekanja. S tim da sigurno liste čekanja nisu ovolike kolike su sada, jer je određeni dio pacijenata napravio pretrage, a nisu brisane iz sustava. Koliko god se, hajmo reći, bilo tko hvalio da su liste čekanja smanjenje za 30%, one su objektivno smanjene za 10%, ovo drugo otpada na one koji su obavili, ali su ostali evidentirani", rekao je Darko Milinović za Net.hr, dodajući na kraju da zdravstveni sustav u cjelini ima apsorbirajuću moć da može smanjiti liste čekanja, ali treba ljude platiti pa će ljudi i raditi.
