Danas je Uskrs, najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi Kristovo uskrsnuće od mrtvih, najvažniji događaj u kršćanstvu.
Spomen Kristova uskrsnuća slavi se svečanim misama koje predvode nadbiskupi i biskupi.
Priprema za Uskrs je 40-dnevni post koji počinje na Pepelnicu, a završava na Veliki četvrtak, kao vrijeme sjećanja na krsna obećanja i pokoru.
U ranokršćansko doba Uskrs se slavio svake nedjelje, a od sredine II. stoljeća Kristovo uskrsnuće počelo se slaviti jedanput godišnje. Blagdan Uskrsa slavi se u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca ili uštapa, a budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, onda Uskrs može biti samo unutar toga vremena.
Obilježavanju Uskrsa prethodili su dani Velikoga tjedna pa se Crkva na Veliki četvrtak prisjeća Isusove posljednje večere, Veliki petak spomendan je Isusove muke i smrti, a Velika subota dan Kristova otpočinka u grobu pa je taj dan uvečer Crkva započela vazmeno bdijenje.
Običaji i tradicija
Molitve, procesije, obredne vatre, blagdanski spravljena jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa tek su dio pučkih uskrsnih običaja.
Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdijenje.
Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu gdje je svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kućama na uskrsni objed i slavlje.
Tradicionalna jela ovise od mjesta do mjesta, no najčešće su to kuhana šunka, kobasice, pinca, sirnica, razna peciva, mladi luk i rotkvice, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof i rožata.
U kajkavskoj Hrvatskoj poznati su bili ophodi raspetnika ili križičara, mlađih muškaraca s raspelom i bubnjem, u sjevernim i jadranskim dijelovima Hrvatske poznata su uskrsna kola - kolanje, a u nekim krajevima uobičajen je bio crkveni blagoslov vatre i obnova kućne vatre te paljenje uskrsnih krjesova, vuzmenki.
U hrvatskoj uskrsnoj tradiciji poznato je bojanje jaja, takozvanih pisanica, koje su osim simbola života bile i tradicionalan dar, a tradicionalno je i bojanje prirodnim bojama.
Djeca se za Uskrs igraju tradicijskim igrama s pisanicama poput tuckanja pisanicama, gađanja pisanica kovanicama, traženja sakrivenih pisanica po kući ili u travi izvan kuće.
