"Ne, nisam ni smijenjena niti se povlačim na rezervne položaje!", odgovara na pitanje zašto nije više predsjednica Starta DalijaOrešković. Objašnjava nam da se zapravo radi o tehničkom manevru, da je ona sada članica Programskog vijeća stranke "S imenom i prezimenom", a to je ključno tijelo stranke izrasle iz Starta. Ta će pozicija Daliji Orešković sada omogućavati da se ne bavi više logistikom ili operativnim poslovima – nego će se samo posvetiti strategiji, reformama i programskim potezima, posebno iz područja pravosuđa, gdje je i najjača.
Stranka "S imenom i prezimenom" prvotno je predstavljena kao "nadstranka", u okviru koje je trebala djelovati i stranka Start Dalije Orešković, no, s obzirom na to da se približavaju izbori, zaključeno je da je za cijelu grupaciju jednostavnije nastupati kao - stranka, i to ne nova, nego je Start – prerastao u stranku "S imenom i prezimenom" koja će okupljati i ex Start, ali i sve one udruge i nezavisne liste koje su bile na predstavljanju "nadstranke" S imenom i prezimenom. Predsjednik stranke je postao IvanKovačić, poznati političar, kratko ministar u Vladi Tihomira Oreškovića, iz kvote Mosta ali nezavisan, no Dalija Orešković objašnjava da je njegova funkcija sada više organizacione prirode, on okuplja i vodi operativu – a sve projekte osmišljava Programsko vijeće, u kojem je sada i Dalija Orešković, bivša predsjednica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa koja je prerasla u jednu od ključnih hrvatskih liderica u borbi za bolje pravosuđe.
Između ostalog, pitalo ju se i hoće li se kandidirati za mjesto glavne državne odvjetnice, u trenutku kada je bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić, nakon skandala s masonima – podnio ostavku, no ona je uzvraćala da je to s ovakvom procedurom izbora – besmisleno.
Nakon što je raspisan natječaj za novog glavnog državnog odvjetnika, javilo se nekoliko kandidata: Zlata Hrvoj Šipek, sadašnja v.d. i dosadašnja zamjenica glavnog državnog odvjetnika, zamjenik splitskog županijskog državnog odvjetnika Nikša Wagner, odvjetnici Veljko Miljević, Mladen Dragičević, Marija Cvitanušić, te bivši odvjetnik Marko Bonifačić, a nakon razgovora s Vladinim povjerenstvom za izbor koji je predvodio premijer Andrej Plenković, u daljnju proceduru, na prijedlog Vlade ide Zlata Hrvoj Šipek.
NET.HR: Kako komentirate da je premijer Plenković dao prednost Zlati Hrvoj Šipek?
OREŠKOVIĆ: Logično je da se traži svojevrsni kontinuitet, i gospođa Hrvoj Šipek nije sporna. No, sporan je način odabira i struktura ljudi koji biraju. Pretpostavljam da oporba neće sudjelovati u ovom izboru, a među vladajućima ima previše onih čije se korupcijske afere upravo preispituju. Od bivših ministara do žetončića Milana Bandića. Njega možemo smatrati teškašem u kategoriji korupcijskih optuženika. Zapravo, možemo reći da će se dogoditi da će glavnog državnog odvjetnika – birati mafija.
NET.HR: Za kakav se vi model izbora zalažete? Vi ste upozoravali da je Greco (ključno antikorupcijsko tijelo u strukturi EU-a) još 2014. godine tražio da Hrvatska promijeni model izbora glavnog državnog odvjetnika…
OREŠKOVIĆ: Greco je tražio promjene u smjeru depolitizacije. Htjelo se dati veću ulogu stalnom državnoodvjetničkom vijeću, odnosno kolegiju glavnih državnih odvjetnika, ali ta mjera nije provedena. Sada se glavni državni odvjetnik bira na četiri godine uz mogućnost reizbora, a ja sam se u svom programu zalagala za promjene te odredbe Ustava, da se ide na produljenje mandata glavnog državnog odvjetnika na osam godina, bez mogućnosti reizbora – i da se umjesto politike, veći utjecaj na izbor kandidata delegira na struku.
Također je moguće utjecati i putem Povjerenstva za sukob interesa. U vrijeme mog mandata mi smo izdali smjernicu kojom se pozvalo troje zastupnika da se suzdrže od glasovanja. I ovaj put je Povjerenstvo moglo biti proaktivno – a Greco ga na to i poziva – i izdati smjernice svim Bandićevim žetončićima i ostalim optuženicima da se suzdrže od glasovanja.
NET.HR: Kvalifikacija da je "mafija birala glavnog državnog odvjetnika" je vrlo žestoka…?
OREŠKOVIĆ: To će biti neupitan zaključak svih naših građana. Glavni državni odvjetnik nije samo osoba. To je institucija u koju naši građani moraju imati puno povjerenje. To je nemoguće u situaciji u kojem ga biraju osobe čiji su moral i kaznenopravna odgovornost dovedeni u pitanje. Na koji način će gospođa Hrvoj Šipek – ako bude izabrana – moći obraniti sve ono što bi DORH trebao biti, doista ne znam. Njezin izbor je naprosto kompromitiran. Još 2014. Sabor je bio dužan donijeti etički kodeks u kojem bi se naglasila kultura samoizuzimanja u spornim situacijama, ali nije donesen. Ovo je situacija koja potkopava vladavinu prava. Greco je također tražio veću transparentnost u postupku izbora, ali svi ti razgovori i došaptavanja su se zašuškali, javnost ne zna kako je tekao selekcijski postupak.
NET.HR: Ovaj predizbor u Vladi vodio je premijer osobno, a u povjerenstvu su bili isključivo ministri, od Božinovića do Zdravka Marića. Već tu je "zagrljaj politike".
OREŠKOVIĆ: To je u potpunosti u skladu sa stilom Andreja Plenkovića. Dakle, Hrvatska je pod njegovim vodstvom pala u svim demokratskim i pravnim standardima. On se ponaša kao da je država njegovo privatno vlasništvo. Sve institucije koje bi trebale biti neovisne, koje bi trebale štititi Ustav i vladavinu prava on je stavio pod svoju šapu. Povjerenstvo za utvrđivanje sukoba interesa je stjerano u kut, ne donosi snažno odluke kao nekad, Povjerenstvo je prisiljeno na povlačenje – ne zato jer to oni hoće nego je cijelo pravno okruženje takvo da je stalo na stranu politike. Od tumačenja Ustavnog suda do upravnih sudova, do izbora državnih odvjetnika.
NET.HR: Dražen Jelenić je podnio ostavku, ali je i ostao u DORH-u. Njegov skandal s masonerijom zapravo nije do kraja rasvijetljen, opterećen je i odlukama iz vremena istrage o Agrokoru (brzo odbacivanje sumnje o udruživanju u slučaju Borg itd.), a njegova zamjenica će sada vrlo izgledno postati nova glavna državna odvjetnica. Što ti utezi znače za budućnost DORH-a?
OREŠKOVIĆ: Okrenimo malo pitanje: a što to znači za budućnost pravne države u Hrvatskoj? Dražen Jelenić je otišao pod sramnim okolnostima. To nije samo njegov osobni poraz, to je poraz cijelog DORH-a i nekih tijela ustrojenih upravo zato da se bave integritetom i sukobom interesa. DORH ima svoje etičko povjerenstvo, ako otvorite njihove stranice, vidjet ćete da oni imaju svega nekoliko slučajeva u kojima su preispitivali etičnost postupanja. U slučaju Dražena Jelenića, to etično povjerenstvo je bilo dužno otvoriti slučaj po službenoj dužnosti. Tu se ne radi samo o tome može li Jelenić biti član nekog udruženja čiji se drugi članovi ne znaju, nego se radi o tome da se on aktivno uplitao u neke predmete u kojima su bili uključeni drugi članovi masonske lože. Dokle god kuća ne čisti sama svoj kukolj, i ne postavlja i ne poštuje svoje etičke standarde, mi nemamo DORH kao jedan od bitnih stupova društva koje nam jamči zakonitost i pravednost. Ako se DORH sam ne izbori za svoju etiku, što mi ostali građani možemo očekivati kada se nađemo pred tim tijelom?
NET.HR: Što kažete na spekulacije da se DORH sprema za novu pomoć Andreju Plenkoviću, da mu pomogne maknuti Milana Bandića prije nove izborne utakmice?
OREŠKOVIĆ: DORH je već pomagao i Bandiću i Plenkoviću. Sjetite se samo one situacije kada je Bandić uhićen… doduše, tada je značajnu ulogu odigrao i Ustavni sud. No, činjenica je da se od tada, od 2014. do 2020., Bandićevi slučajevi nisu bogzna kako pomakli. DORH je značajno pomagao Andreju Plenkoviću u slučaju Borg. Tu se nije radilo o netransparetnom odabiru savjetnika nego o posve nezakonitom odabiru savjetnika i da je Plenković pod okriljem noći omogućio jednoj interesnoj skupini da napiše zakon na temelju kojeg su izvukli enormnu materijalnu korist. Također, tu je sporan i iznos sredstava koji je odobrilo Ministarstvo financija i ministar Zdravko Marić, bivši zaposlenik Agrokora, za trošak vještačenja. Podsjetimo se da je vještačenje provela tvrtka koja radi za novi Agrokor, isplaćeno je oko osam milijuna kuna – i može se zaključiti da je to bilo za nečiji džep. U svakom slučaju, od tog vještačenja u kaznenom postupku neće biti nikakve koristi.
NET.HR: Dakle, vi očekujete daljnju političku instrumentalizaciju DORH-a? Gdje bi onda mogla biti točka preokreta u smjeru jačanja institucije koja bi trebala biti "stup" pravne države?
OREŠKOVIĆ: Na izborima. Sve dok HDZ vodi ovu državu, i kad nam se čini da smo dosegli dno – izgleda da može još niže. Budućnosti za ovu državu nema dok se ne promijeni struktura vlasti. Na predstojećim izborima mi moramo znati da moramo mijenjati sustav, moramo mijenjati način na koji funkcioniraju stranke, moramo dati mogućnost neovisnim tijelima da budu doista neovisna. Osim promjene stranke na vlasti, važno je donijeti zakone koje će nadležnim tijelima dati i odgovarajuće ovlasti. Ne samo zube nego i – ognjeni mač. U svom antikorupcijskom programu koji sam pripremila za predsjedničke izbore, upozorila sam i Sabor da ne obavlja svoju ulogu. Svake godine DORH podnosi izvješće Saboru i upozorava na manjkavost zakona, na slabu opremljenost, na potkapacitiranost u kadrovima – mi u DORH-u imamo odjel posebnih financijskih istražitelja, ali oni postoje samo na papiru. Nema ljudi jer je koeficijent prenizak. I nitko to ne rješava. Da postoji politička volja, da u Saboru sjede ljudi koji poštuju Ustav i tijela ove države, to bi se rješavalo. Ali dok vlada HDZ, to se neće dogoditi.
