U subotu navečer PNUSKOK je uhitio šibensku sutkinju Maju Šupe, za koju se sumnja da je primila mito od 15 tisuća eura za oslobađajuću presudu za poduzetnika Blaža Petrovića. Još jedan je ovo potres u devastiranom pravosudnom sustavu u koji građani ionako nemaju povjerenja. Hoće li zbog ovog slučaja i uhićenja vjera u naše sudstvo biti još niža nego što je sada?
Saborska zastupnica i bivša predsjednica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa Dalija Orešković u razgovoru za Net.hr kaže kako je na tu temu često govorila i u Hrvatskom saboru, kada god su zastupnici imali neki zakon koji se specifično odnosi na rad samog pravosuđa. "Primjerice, prošle godine mijenjali smo Zakon o sudbenom vijeću, o državnoodvjetničkom vijeću i niz drugih zakona koji bi trebali uspostaviti unutarnju kontrolu u samom sustavu pravosuđa", kaže nam Orešković.
"Primjeri poput Maje Šupe i ove situacije u kojoj je uhićen predsjednik Hrvatske odvjetničke komore (Josip Šurjak, afera Ina op.a.), za kojeg moram naglasiti da nije dio pravosuđa u nekom užem smislu riječi, sigurno potkopavaju ionako već slabo i narušeno povjerenje građana i javnosti", govori Dalija Orešković.
U Hrvatskoj ima otprilike 1700 sudaca, velika većina njih predano i savjesno radi svoj posao, kaže saborska zastupnica, dodajući da pritom mnogi suci rade u uvjetima koji nisu primjereni u 2022. godini. "Sudnice, pa i same zgrade suda vrlo su često najzapuštenije zgrade u nekom gradu, sudnice su premale, kada imamo puno okrivljenika nemamo primjerenu dvoranu gdje bi se oni mogli smjestiti, spisi su često posloženi po podu jer nemaju gdje drugdje biti, neki sudovi nemaju riješene osnovne infrastrukturne stvari poput klimatizaciji, pa čak i grijanja", rekla je Orešković.
"Mi u pravosuđe ne ulažemo dovoljno, niti u infrastrukturu u smislu zgrade, a o opremi i da ne govorim. Onda nam, nažalost, ljudi dolaze na zadnje mjesto umjesto da u njih uložimo najviše - od pristojnih plaća primjerenih za takvu funkciju pa do obaveze stalnog učenja, stjecanja novih znanja i nadogradnje. Od tih 1700 sudaca većina njih dobro radi svoj posao, i posramljeni su unutar grupacije više nego mi građani kod svakog ovakvog korupcijskog slučaja, odnosno nepoštenog i nečasnog suca koji se s vremena na vrijeme otkrije. Taman da je samo jedan jedini takvi među njima, on narušava sliku cijelog pravosuđa", kaže Orešković, dodajući da se samo treba prisjetiti velikih afera s osječkim sucima.
'Situacija odgovara HDZ-u'
Orešković smatra da je predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić dobro poentirao da u pravosuđu ne smije biti niti jedan jedini takav slučaj jer on demoralizira ostale, sve ih stigmatizira i ruši sliku o pravosuđu. "Pravosuđe u kojeg javnost nema povjerenje baš zbog ovakvih primjera, uopće ne može obavljati svoju ulogu".
To znači, dodaje, da kada se pojavi jedan korupcijski slučaj, kada se otkrije jedan korumpirani sudac, svaki građanin koji toga dana ima neko ročište, kada ulazi u sudnicu ima onu zebnju, strah i predrasudu da je možda sudac koji odlučuje o njegovoj sudbini korumpiran i da ga je možda druga strana potplatila za svoje interese. Takvo pravosuđe naprosto ne može više suditi, smatra saborska zastupnica, ističući da treba reći da ipak u velikoj većini slučajeva nije svaka presuda posljedica mita ili koruptivnog kaznenog djela. "Nekada je posljedica loših zakona, a nekada ljudi naprosto ne žele prihvatiti činjenicu da u nekom sporu nisu u pravu", kaže Orešković.
Saborska zastupnica napominje da ne smijemo generalizirati jer je to loše. "Postoji i nešto na što isto tako često ukazujem u Saboru - velika i puno veća je odgovornost politike, a ne pravosuđa, pa čak i za korupcijske afere. Država je ta koja mora uspostaviti dobre kontrolne mehanizme, kako preventivne, tako i represivne, a njih nema", rekla je.
"Za suce imamo Državno sudbeno vijeće. Za to čak i ne postoje pravi, kvalitetni zakonski uvjeti, da se provjeravaju imovinske kartice sudaca u sadržajnom smislu; provjeravaju se u smislu forme, je li netko ispunio, je li popunio rubrike, ali ne i odgovara li stečena imovina zakonitim prihodima tog suca", pojašnjava nadalje.
"Druga stvar, samo to vijeće je formirano na krivi način. Tamo sjede i dva saborska zastupnika, smatram da je to pogrešno rješenje, pa taman to bio i najbolji saborski zastupnik", dodaje.
Sustav kontrole ne postoji, to je odgovornost države, a ponajviše takva situacija odgovara HDZ-u, rekla je Orešković u razgovoru za Net.hr. "Što je pravosuđe slabije i što je povjerenje građana u pravosuđe manje, to HDZ i njegovi članovi, jataci, ortaci, donatori u takvom sustavu dobro profitiraju - kradu i praktički se izvlače bez primjerenih sankcija", rezolutna je.
Na pitanje kako komentira nedavno otkriće portala Net.hr da je supruga odvjetnika Josipa Šurjaka, koji je uhićen u velikoj aferi mešetarenja s plinom u Ini, sutkinja, odnosno zamjenica predsjednice Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, Orešković kaže da nije to jedini takav slučaj. "Vrlo često imamo takvu situaciju da su bračni parovi na dvije strane, odnosno da je jedan odvjetnik, a drugi sudac. Unutar suda postoji sustav delegiranja spisa, odnosno ne događa se to da jedan bračni partner sudi u predmetu u kojem je odvjetnik drugi bračni partner. To se dodijeli nekom drugom sucu", dodaje Orešković.
"Nije to tako neobično s obzirom na to gdje se ljudi tijekom svog života upoznaju i koje zajedničke i karakterne i profesionalne osobine ih spoje. Samo po sebi to nije sporno zato što nekako proizlazi iz života, kao što i u medicini imate puno slučajeva da bračni partneri dijele iste profesije, i u nizu drugih. Bitno je samo da funkcioniraju samo ti mehanizmi izuzeća, dodjele spisa nekom drugom i slično", kaže. No, upozorava na jedan drugi, puno opasniji i veći problem.
"Veći problem je što sinovi i kćeri sudaca i sutkinja bolje prolaze kada je potrebno ući u pripravništvo, savjetništvo i napredovanje unutar sustava pravosuđa. Tu postoji jedno lobiranje, zagovaranje i nekako je sinovima i kćerima sudaca ipak lakši put probijanja unutar samog sudstva", kaže Orešković. "Uđite samo u sud u Osijeku pa ćete vidjeti čije familijarne veze tamo dobivaju dobre pozicije", rekla nam je saborska zastupnica.
Ne vidi ovo kao spektakularno buđenje
Upitana znači li ovaj niz uhićenja da se nešto ipak pokreće u sustavu na bolje, Orešković kaže da se uvijek nešto događalo u pravosuđu. "Uvijek je bilo akcija i uvijek je bilo i unutar PNUSKOKA i državnog odvjetništva, uvijek je bilo predmeta koji nekad možda ne ugledaju svjetlo dana. Ali pokazuju da u tom mnoštvu ljudi koji u tom pravosuđu rade ima i onih kojima je stalo do svog digniteta, časti", govori.
"Ne vidim ovo sada kao neko spektakularno buđenje, kao najavu da pušu neki novi vjetrovi. Mislim da je to manje-više stanje kao što je bilo i prije. Država, odnosno vlast, a nju trenutno drži HDZ, napravila je sve da izmjenama niza zakona pravosuđe oslabi, umjesto da ga jača, a svaka medijska situacija u kojoj se pokazuje ovaj prljavi veš kojeg u pravosuđu sasvim sigurno ima i kojeg moramo čistiti i eliminirati, to slabi pravosuđe", govori Orešković.
Što je pravosuđe slabije ili percepcija u pravosuđe slabija, to će sigurno biti lakši put svim postojećim i budućim lopovima i korupcionašima da naprave nove korupcijske afere bez straha, kaže Orešković. "Moja teza je nešto malo drugačija od ostatka političke scene. Meni je prioritet broj jedan jačanje državnih institucija na svim razinama, kao drugo jačanje pravosuđa i neovisnosti pravosuđa uspostavljanjem bolje unutarnje kontrole i dizanjem morala između samih sudaca", rekla je.
"Oni imaju mehanizme za to kroz etičke kodekse, etička povjerenstva za suce, oni trebaju čistiti kukolj u svojim redovima i to za najmanju sitnicu kako bi došli do onog standarda da biti sudac Republike Hrvatske znači i osobnu odgovornost, ne samo moć, i obavezu da se držiš najviših mogućih standarda etike svoje sudačke profesije. Kada ćemo imati takvo pravosuđe, u kojem će svi suci biti i autoritet i strah i trepet, naravno sudeći u okviru zakona koji moraju biti kvalitetni a ne ovako sramotni kao što ih HDZ često izglasava, onda ćemo doći do toga da je borba protiv korupcije i svih vrsta lopovluka učinkovitija", zaključuje Dalija Orešković u razgovoru za Net.hr.
