Da bi HEP Vladi mogao isplatiti polovicu svoje lanjske dobiti (460 milijuna kuna), vrlo vjerojatno će morati podići kredit jer taj novac nema na računu!
Vladina odluka da joj sva poduzeća u kojima je ona vlasnica ili suvlasnica moraju isplatiti pola svoje zarade loša je jer se tvrtkama koje su u ovo recesijsko doba uspjele ostvariti profit oduzima dragocjen novac potreban za ulaganja, a u slučaju HEP situacija je dovedena do apsurda. Unatoč dobiti od gotovo milijardu kuna, HEP te milijune nema na računu jer zbog nedostatka kiše ovog proljeća (ovisno o danima u tjednu) uvozi rekordne količine struje (više od 45 posto), a struja je na burzama pak rekordno skupa.
Ključno “očekuju”
U HEP-u zapravo ne demantiraju da će podizati kredit nego kažu da “očekuju kako će polovicu dobiti isplatiti iz svojih sredstava”, a ključna je riječ očekuju. Struja je pak na burzi poskupjela s 50 na oko 60 eura po MWh zbog nuklearne katastrofe u Japanu. Na daljnji rast cijene struje utjecat će pak odluka njemačke kancelarke da do 2022. godine zatvori sve nuklearne elektrane u Njemačkoj. Mediji su već pisali kako je poskupljenje struje i u RH zbog svega navedenog neminovno, no u HEP-u su odgovarali kako neće od Vlade tražiti odobrenje za poskupljenje.
No, prava je istina da Vlada zapravo kupuje socijalni mir i da joj uoči parlamentarnih izbora ne pada na pamet dizati cijenu struje i gubiti glasove birača. Budući da HEP u visokom postotku uvozi struju, izvori Večernjeg lista tvrde kako je zbog toga ugrožena energetska neovisnost Hrvatske. Osim što kupuje skupu struju u inozemstvu, HEP je ovisan i o eventualnim poremećajima na međunarodnom tržištu. Svoju neovisnost mora i može popraviti jedino ulaganjima u nove izvore energije.
500 mil. eura za uvoz
Iako u tom poduzeću ne žele priznati da će se isplata dijela dobiti odraziti na njihove investicije jer, očito, ne žele polemizirati s Vladom, valja naglasiti da HEP očekuju ulaganja u HE Ombla vrijedna 130 milijuna eura za što kredit treba osigurati EBRD te ulaganja u termoelektranu Plomin 3 vrijedna gotovo milijardu eura. Također, do 2017. godine zatvorit će se TE Sisak i Rijeka zbog dotrajalosti, što znači da HEP dodatno gubi izvore električne energije.
Te dvije termoelektrane ni sada nisu u funkciji zbog porasta cijene nafte pa se HEP-u ne isplati pogoniti ih na mazut. Neki izvori tvrde da HEP godišnje troši pola milijarde eura za uvoz struje...
Prethodni članci:
arti-201105200022006 arti-201103100096006 arti-201103070777006