No, ako država ne izmijeni Kazneni zakon značit će to da policija i državni odvjetnici i dalje trebaju kazneno goniti one koji bespravno grade svoje kuće i zgrade i one koji svoju gradnju nisu uspjeli legalizirati.
Moglo bi se dogoditi čak i to da se nekome sudi za kazneno djelo bespravne gradnje, dok mu istovremeno državni službenici odobravaju legalizaciju kuće, piše Novi list.
U prošloj godini za protupravnu gradnju optužen 151 građanin
Prema podacima državnog odvjetništva u prošloj je godini za kazneno djelo protupravne gradnje optužen 151 građanin, odnosno oko 0,1 posto onih koji su ilegalno sagradili svoje objekte. Sudovi su izrekli 90 osuđujućih presuda, pa je 39 počinitelja kažnjeno novčanom kaznom, dvojica su dobili sudske opomene, a 49 kazni su uvjetne kazne zatvora. To znači da u prošloj godini nijedan počinitelj kaznenog djela bespravne gradnje nije kažnjen kaznom zatvora.
Za kazneno djelo bespravne gradnje u području koje proglašeno kulturnim dobrom ili zaštićenom prirodnom vrijednosti zakon propisuje samo kaznu zatvora i to od šest mjeseci do pet godina. S druge strane zaštićeni obalni pojas izvan naselja bit će područje u kojem će država dopuštati legalizaciju kuća koje su do 30. studenog 2009. godine služile za stanovanje.
Takva praksa, kaže Zorislav Antun Petrović član upravnog odbora Transparency Internationala, pokazuje kako zakonski prijedlozi kojima se predlaže legalizacija bespravne gradnje pogoduju stvaranju novih nepravdi.
Vezani članci:
arti-201106150029006 arti-201106011447006 arti-201105311062006 arti-201102080234006 arti-201008140053006
