U redovnom mjesečnom istraživanju CRO Demoskop, RTL Danas donosi nekoliko zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni. Šesto ovogodišnje istraživanje o preferencijama birača donosi i analizira Damira Gregoret.
HDZ nastavlja negativni trend
Odjeci europskih izbora još su vidljivi, najviše kod Živog zida, ali i kod ostalih stranaka, pa i vodećeg HDZ-a što je dovelo do promjene u omjeru snaga politički stranaka na vrhu. Gotovo upola manju potporu bilježi Živi zid, Most je istisnut s treće pozicije, a nastavljaju se trendovi pada, odnosno rasta dviju vodećih stranaka.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom lipnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i dalje bio relativni izborni pobjednik, no bilježe pad potpore. Bira ih 26,5 posto ispitanika (prema 27,3 posto iz svibnja), što jest više nego što su osvojili na EU izborima, ali treći mjesec zaredom potpora im pada. Stožerna je stranka vladajuće koalicije u negativnom trendu već pet mjeseci, a ovomjesečna je izborna potpora vodeće stranke najslabija još od kolovoza prošle godine.
U istom razdoblju SDP bilježi rast i to drugi mjesec u nizu. Na krilima dobrog europskog rezultata sada ih bira 20,4 posto ispitnika (prema 17,4 posto iz svibnja), što je najbolji rezultat SDP-a u proteklih godinu dana.
Najveći međumjesečni dobitnik je nezavisna lista Mislava Kolakušića koja je s potporom od 7 posto prvi put postala treća snaga (prema 2,8 posto početkom svibnja). Istisnuli su raskoljeni Živi zid kojem se potpora u odnosu na svibanj gotovo prepolovila (5,4 posto u lipnju u odnosu na svibanjskih 9,6 posto). Uslijed javnih prepucavanja, optuživanja, stranačkog prljavog rublja i napuštanja stranke Živi zid je najveći međumjesečni gubitnik. Sada imaju potporu od 5,4 posto te drže četvrto mjesto (u odnosu na svibanjskih 9,6 posto).
Pada potpora Mostu, HSS-u...
Raste stranka Brune Esihi Zlatka Hasanbegovića. Neovisne za Hrvatsku bira 4,3 posto ispitanika (prema 3,8 posto iz svibnja). Most je tek šesta opcija s 4 posto potpore što je gotovo 3 postotna poena manje nego u svibnju (u svibnju 6,6 posto). Neznatno pada i HSS na 3,1 posto (3,3 posto u svibnju) dok HNS, partner HDZ-a u Vladi, blago raste, ali i dalje je daleko od praga s 2,9 posto (2,8 posto u svibnju).
Baš kao i stranka Pametno s 2,2 posto podrške. Istu potporu ima i stranka Ruže Tomašić kojoj je, u odnosu na svibanj, potpora čak četiri puta veća. A dok zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ratuje s partnericom u Vladi, Blaženkom Divjak, izgubio je postotni poen u odnosu na mjesec ranije (sada je na 2 posto). Sve ostale stranke imaju tek oko 1 posto potpore, pa tako i Glas Anke Mrak Taritaš i Start Dalije Orešković; obje stranke padaju na 0,9 posto. Neodlučnih je 10,3 posto (prema prošlomjesečnih 9,6 posto).
Predsjednica najpozitivnija političarka
Ispitanici političarima i dalje nisu impresionirani, ali najviše ih pozitivno ocjenjuje predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović.
Aktualna predsjednica najčešći je izbor za najpozitivniju političku osobu u državi. Tako misli 15,3 posto ispitanika (prema svibanjskih 15,7 posto), ali ovo je njezin najniži postotak pozitivnog doživljaja u proteklih godinu dana.
Na drugom je mjestu premijer Andrej Plenković s 11,5 posto (prije mjesec dana 12 posto). Iako politički neaktivan, bivši SDP-ov premijer Zoran Milanović je treći izbor s 3,8 posto (prema 3,5 posto iz svibnja). To je nešto više od zvjezde EU izbora, bivšeg suca Mislava Kolakušića koji istodobno ima ambicije za gotovo sve političke pozicije u državi. On je četvrti izbor s 3,6 posto (u svibnju 2,8 posto).
Ruža Tomašić pobjedila je u preferencijalnim glasovima na EU izborima i sada je peti izbor na ljestvici najpozitivnijih političara s 2,9 posto (prije mjesec dana 0,8 posto).
Šef SDP-a Davor Bernardić ima najbolji rezultata pozitivnog doživljaja u proteklih godinu dana - 2,7 posto, no vidjeli smo, njegovog prethodnika Milanovića i dalje češće biraju. Očito pod utjecajem EU izbora u top deset našli su se i Tonino Picula (2,5 posto) i Biljana Borzan (2,3 posto).
Ali i Zlatko Hasanbegović (2,1 posto). Tu je i Davor Ivo Stier (1,9 posto) koji je nakon podbačaja HDZ-a na izborima javno iskazao ambicije za preuzimanje stranke. Da je ipak najpozitivniji baš 'nitko' misli i dalje najveći broj ispitanika - njih 17,9 posto.
Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara
Na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara i dalje je premijer Andrej Plenković, tako ga vidi nešto više ispitanika nego prošlog mjeseca. Da je aktualni predsjednik Vlade najnegativniji političar misli 22,8 posto ispitanika (u odnosu na 21,5 posto iz svibnja).
Šef oporbe, Davor Bernardić je na drugom mjestu, no u odnosu na svibanj, rjeđe ga negativno ocijenjuju (7,4 posto u odnosu na svibanjskih 9,4 posto). Zato Plenkovićev partner Milan Bandić ima više negativnih ocjena čime je postao treći najnegativniji političar u državi s izborom od 4,9 posto (u svibnju 4,1 posto). A u top pet neprestižne ljestvice i dalje je i Milorad Pupovac s 4,5 posto izbora (u svibnju 5,2 posto).
Milijan Brkić smanjio je negativni doživljaj, sada je 6. izbor s izborom od 4,3 posto (u svibnju 5,7 posto), dok uslijed drame u Živom zidu čelnika te stranke Ivana Vilibora Sinčića negativno ocijenjuje gotovo dvostruko više ispitanika (2,9 posto). Aktualnu predsjednicu negativnom vidi sličan broj ispitanika kao i u svibnju (2,7 posto), dok 14 posto ispitnika poručuje: svi političari su negativni.
Dvojke i trojke za rad najviših tijela u državi
I za kraj školske ocjene koje su građani dali. Najbolje je ocijenjen Ured predsjednice - čista trojka, a gledano po biračkom tijelu ocjena HDZ-ovaca za rad Pantovčaka je vrlo dobar - četiri.
Radu Vlade građani daju stabilnu dvojku, HDZ-ovci dobar - tri, dok je i dalje najgore ocijenjen - Sabor. Ponovno su prošlog mjeseca bili na stanci zbog EU izbora, a i sada kad su se vratili građani im daju mršavu dvojku.
Rezultate istraživanja CRO Demoskop za svibanj pročitajte OVDJE!
Napomena:
Istraživanje se provodi početkom mjeseca od 3. do 7. lipnja 2019. na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%
