Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 01. i 03. travnja, pokazalo da je za 71,6 posto hrvatskih punoljetnih građana slučaj Agrokor najvažnija tema posljednjih mjesec dana.
To je ujedno događaj s najvećim mjesečnim izborom za temu od početka istraživanja, odnosno od siječnja 2004. godine. Za sada je ovaj događaj imao relativno mali utjecaj na rejting političkih stranaka i domaćih političara.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom travnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio pobjednik izbora. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 31,3 posto (prema 32,8 posto iz ožujka). To je ujedno i najveći međumjesečni pad izborne podrške vladajuće stranke od početka mandata.
Istovremeno je SDP zaustavio negativni trend te je u posljednjem mjesečnom istraživanju zabilježen rast izborne podrške vodeće oporbene stranke koja početkom travnja bilježi izbornu potporu od 22,8 posto (prema 21,6 posto iz ožujka).
PROČITAJTE VIŠE:
>> Tko su ljudi novog šefa Agrokora: donosimo biografije Alvarezovih suradnika
>> Antonio Alvarez o stanju u Agrokoru: 'Ne postoji garancija da ćemo uspjeti'
>> RTL-ova ekskluzivna anketa: građani ne žele da Vlada spašava Ivicu Todorića!
Najveći međumjesečni rast izborne podrške zabilježio je Most koji je zadržao svoje treće mjesto sada s izborom od 9,6 posto (prije mjesec dana 8 posto).
Slijedi Živi zid na četvrtom mjestu s izborom od 7,1 posto (prema 7,7 posto iz ožujka).
HNS na petom mjestu bilježi izbor od 3,6 posto (prema 3,9 posto iz ožujka), dok se HSS zadržao na šestom mjestu s 2 posto (prije mjesec dana 1,9 posto). Slijedi skupina od pet stranaka s izborom između jedan i dva posto: Pametno (1,9%), IDS (1,4%), Stranka rada i solidarnost BM 365 (1,3%), HSP AS (1,2%) i HDSSB (1,1%). Ispod 1 posto su dvije parlamentarne stranke: HSLS (0,9 posto) i HSU (0,8 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,2%, dok je 12,6% neodlučnih.
Pozitivni političari
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je hrvatski premijer Andrej Plenković s izborom od 21,8 posto (u odnosu na 22,4 posto iz ožujka). Drugo mjesto drži "Nitko" (niti jedan političar kao zasebna kategorija odgovora) s izborom od 14,6 posto (prema 13,4 posto iz ožujka). Na trećem je mjestu predsjednica Grabar Kitarović s 10,7 posto (prema 9,8 posto iz ožujka). Anka Mrak Taritaš je na četvrtom mjestu s izborom od 9,7 posto (prije mjesec dana 9,4 posto), dok je Davor Bernardić peti s izborom od 5,2 posto (isto kao i prije mjesec dana). Na šestom je mjestu Božo Petrov s izborom od 4,5 posto (u ožujku 2,6 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Zoran Milanović (3,9 posto), Tonino Picula (3,8 posto), Ivan Pernar (3,2 posto) i Zlatko Hasanbegović (2 posto).
Smjer kretanja Hrvatske
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 30,5 posto građanki/građana u odnosu na 31,4 posto iz ožujka. U ovomjesečnom istraživanju 60,8 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 60,1 posto iz ožujka. Kakav je smjer zemlje ne zna 8,8 posto građana/ki. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 69,4 posto (u ožujku 76,1 posto), dok je među glasačima Mosta taj udio značajno niži i iznosi 42,1 posto (u ožujku 57,1 posto). Među glasačima podupirajućih stranaka aktualne saborske većine glasači HSLS su češći društveni optimisti (44,4 posto) u odnosu na glasače Stranke BM 365 (38,5 posto). S druge strane glasači SDP-a i Živog zida su znatno rijeđe društveni optimisti (11,1 posto, odnosno 7,1 posto), dok je među glasačima druge dvije oporbene stranke zabilježen nešto veći udio drušvenih optimista (HNS sa 16,7 posto i HSS s 30 posto).
Potpora radu Vlade
Razina potpore politiku i rad Vlade RH u šestom mjesecu mandata iznosi 46,2 posto (prema 45,6 posto iz prethodnog mjerenja iz ožujka). Za usporedbu u istom mjesečnom mjerenju Vlada premijera Milanovića bilježila je potporu od 44,7 posto. Kad je riječ o ne podršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 36,9 posto (prema 36,3 posto iz ožujka), što je nešto više od udjela protivnika politici koji je zabilježen za Vladu Z. Milanovića koja je u šestom mjesecu mandata iznosila 34,8 posto. Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu.
Vlada Andreja Plenkovića u ovomjesečnom mjerenju je dobila "mršavu" trojku s prosječnom ocjenom od 2,54 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,56). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,47), a nižu među glasačima ostalih partnera u poziciji (glasači Mosta 2,70; HSLS-a 2,33; BM 365 1,83). S druge strane glasači oporbenih stranaka rad su Vlade u pravilu ocijenjivali nešto slabije (SDP-ovi birači s 2,25, Živog zida 2,27, HNS-a 2,14, HSS-a 2,58).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,0 (jednako kao i početkom ožujka). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 2,31 (prije mjesec dana 2,25).
Događaj mjeseca - Agrokor
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca slučaj Agrokor zabilježio je uvjerljivo najveći izbor koji iznosi 71,6 posto. Na drugom je mjestu tema koja već mjesecima bilježi visoku razinu izbora – iseljavanje iz zemlje što je izbor za temu mjeseca u 9,3 posto slučajeva. Pet se tema natiskalo oko 2 posto izbora za najznačajnije teme u proteklih mjesec dana: kampanja za lokalne izbore (2,2%), razmimoilaženja vladajućih, HDZ-a i MOST-a (2,1%), odluka Ustavnog suda kojom se ne zabranjuje pobačaj (1,9%), dobri ekonomski pokazatelji (1,8%), sukobi navijača i navijačko divljanje na utakmicama (1,5%). Ostale su teme s izborom manjim od 1,5 posto.
