Sjećate li se prvih fotografija iz centra Zagreba, nakon udara potresa? Žerjavićeva ulica, jedna od ulica na tzv. zelenom valu, u Donjem gradu, izgledala je kataklizmično, a uz napukle i prašnjave zgrade, cigle i staklo, redali su se prizori zdrobljenih automobila. Robert Prugovečki bio je jedan od onih koji su nakon što su se izvukli iz raspuklog stana suočili s "palačinkom" od automobila pod hrpom cigle…
Na mnogim fotografijama koje su tih dana bile objavljene u medijima bio je uhvaćen i čovjek koji je rukama, pa onda i vrtnim grabljama, sam skidao cigle… "Prodajem cigle, auto je besplatan", bila je prva objava na njegovu Facebook profilu. Danima je zvao razne telefone, od 112 do 113, pa besplatne brojeve koje je objavio Grad za "pomoć građanima", razne gradske službe i na kraju je saznao da on sam mora ukloniti cigle kako zna i umije, a onda će doći "netko" da odveze olupinu na deponij.
Mjesec dana kasnije Robertu Prugovečkom "pukao je film" i odlučio je pokrenuti građansku inicijativu znakovita imena "Srce ZGrada", koja bi okupljala sve one koji su u Zagrebu i okolici neposredno pogođeni potresom, ali i sve one koji žele pridonijeti svojim znanjem i iskustvom. "Ne zbog moje osobne materijalne štete. To više nije važno. Ima onih koji su prošli mnogo gore od mene. Važno je to da smo se suočili s time da smo živjeli u lažnom sjaju ovog grada iza kojeg se skrivalo – nečinjenje", odgovara Prugovečki na pitanje o razlozima osnivanja udruge.
Slušamo o Adventu, plaćamo visoki prirez...
"Gdje su bile tih dana sve gradske službe koje plaćamo? Nakon bezbroj poziva gradskim službama oni bi slali 'jdo', dakle male tvrtke, vidjeli smo da su se na sve strane uključivali volonteri… A gdje su bili oni čiji je posao održavanje grada? Suočili smo se s dramatičnom neučinkovitošću Grada", objašnjava Prugovečki.
"Godinama slušamo kako Zagreb ima najbolji Advent u Europi, govorilo se o rekordnoj zaradi, svi poduzetnici moraju plaćati za Turističku zajednicu, imamo visoki prirez… a sada slušamo gradonačelnika kako kaže da Grad nema više novca! A gdje je onda taj novac? Zna se da je Zagreb na trusnom području, kako su se gradske službe pripremale na mogući potres? Nikako", ogorčen je Prugovečki.
Velika šteta u Đorđićevoj ulici nakon potresa
22.03.2020., Zagreb - Ostecenja u Zagreba nakon potresa jacine 5.3. po Richteru. Velika steta u Djordjicevoj ulici. Photo: Emica Elvedji/PIXSELL
"Želimo da se političke strukture, odgovorni ljudi i institucije ponašaju u skladu s javnim interesom, obnova imovine građana i imovine Grada Zagreba i Republike Hrvatske ne smije biti samo još jedna prilika za izabrane kumove i prijatelje. Posljedice potresa za mnoge nisu samo pitanje proživljenog straha već i svega onoga što slijedi, osobito nakon što smo svi svjedočili nepripremljenosti gradskih službi i odgovornih ljudi poglavito u Gradu Zagrebu.
Svatko tko je posljednjih dana pokušao nazvati Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo (GSKG) zna o čemu govorimo. Uvjereni smo da jedino struka može dati adekvatna kratkoročna i dugoročna rješenja sanacije odnosno obnove oštećenih zgrada, nadamo se da će i tekst zakona u izradi uvažiti sve relevantne procjene i zahtjeve struke, a u skladu s pozitivnom praksom koja na sreću postoji", stoji u inicijalnoj objavi građanske inicijative kojom se poziva građane da im se pridruže.
Dvorište u Draškovićevoj nakon potresa
Izrada zakona nije krenula dobro
Osim Roberta Prugovečkog, inicijativu vodi i Sanja Bijonda, stanarka Draškovićeve ulice, još jedne prilično pogođene ulice u središtu Zagreba. Ona je, kaže, još uvijek u svojevrsnom "izbjeglištvu": stan joj je u prizemlju zgrade pa se sva šuta od čišćenja s krova sipala pred njezin stan. I zgrada nema još uvijek plin, dakle, nema tople vode ni grijanja. Kao i kod mnogih drugih građana. Kaže da je "sretna nakon svega" jer su ona i djeca živi i zdravi, ali trauma ostaje, ali i želja da se pokrene jedan drugačiji Zagreb.
Robert Prugovečki kaže da je glavna namjera okupljanja u udrugu lakši put do informacija i stvaranje zajedničke snage za uključivanje u raspravu o zakonu o obnovi Zagreba.
"Jedno je kada zovemo stotine nas pojedinačno, a drugo je kada se povežemo. Snažniji smo. I želim se uključiti u izradu zakona jer vidimo da se opet 'mulja'. Pokušao sam doći do nacrta zakona, a onda su mi rekli da su u međuvremenu već napravljene nove verzije. Vidimo da se zaobilazi struka, da je više političara nego stručnjaka. Zašto bi bio HGK ili HUP uključen, a ne predstavnici pogođenih građana? Važno je da se uključimo. Imamo i primjer obnove Dubrovnika, kada je struka bila uključena kako treba. I želimo da sve gradske službe počnu poslovati transparentnije. Pa kako je moguće da GSKG nije na raspolaganju građanima? Kako je moguće da Gradska plinara ovako ucjenjuje stradale građane? Želimo se uključiti u nadzor tih službi", rezimira planove udruge.
Mnogim građanima su potrebna žurna rješenja
I Robert Prugovečki i Sanja Bijonda kažu da interes za uključivanje u inicijativu postoji, građani se javljaju – i žele djelovati.
"Trebamo biti svjesni da će obnova trajati godinama, a mnogim građanima su potrebna i žurna rješenja koja će omogućiti nastavak života i stanovanja u sigurnim uvjetima. Između ostalog, zalažemo se za model po kojem stanari mogu samostalno izabrati najjeftinijeg i najkvalitetnijeg ponuditelja, za razliku od dosadašnjeg netransparentnog rada GSKG; zalažemo se za to da Grad Zagreb ustupi prazne stanove, uključujući i neprodane POS-ove stanove koje je nedavno izgradio, za privremeno korištenje obiteljima koje su u potresu ostale bez domova. Zalagat ćemo se za sveobuhvatna zakonska rješenja koja će pomoći obnovu poput ukidanja PDV-a na građevinski materijal, niži porez na dohodak za radnike u građevinarstvu, prenamjenu sredstava iz poreza na promet nekretnina, komunalne naknade i spomeničke rente u fond za obnovu; zalagat ćemo se da se u postupku obnove ne izvrši samo povrat u stanje nekretnine prije potresa, već smatramo da je od javnog interesa – povijesnog, kulturnog i turističkog – da se provedu protupotresna ojačanja kako bi se spriječile buduće katastrofe i očuvala baština grada", stoji u inicijalnom planu za osnivanje građanske inicijative "Srce ZGrada".
