Hrvatska je u samom vrhu Europske unije po rastu cijena stanova i kuća, pokazalo je najnovije istraživanje Eurostata. Cijene nekretnina su tako u drugom tromjesečju 2019., u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasle za 10,4 posto.
U cijeloj EU cijene su rasle za 4,2 posto – Hrvatska je više nego dvostruko "uspješnija" u ovom segmentu od prosjeka zemalja članica. Ispred nas su tek Mađarska i Luksemburg.
Što za to vrijeme rade u Ministarstvu graditeljstva? Hvale se potezom koji je ključni razlog zbog kojeg je do ovakvog potresa na tržištu došlo! Hrvatska narodna stranka tako ovih dana sponzorira objavu ministra Predraga Štromara na Facebooku u kojoj se hvali rekordnim brojem subvencioniranih stambenih kredita.
Subvencije su dovele do porasta cijena, pa je pitanje plaćaju li građani zapravo jeftinije
Država blagostanja na hrvatski način
Do čega je mjera dovela jasno je iz recentne objave Eurostata. Osnovna ideja socijalne države, subvencija i državne preraspodjele novca jest da se potiče ono što može donijeti dugoročnu vrijednost i ono što možete pomoći onima koji se nisu snašli.
Do čega je dovela Štromarova mjera? Oni koji stanove grade i prodaju (ili iznajmljuju) nekretnine jednostavno su cijene povećali za iznos koji nadmašuje Štromaru subvenciju! Građevinari i banke su, logično, na mjeru spremno reagirali. Oni koji mjeru koriste tako plaćaju napuhanu cifru, od koje je dio subvencioniran - a upravo je subvencija uzrok tog napuhavanja. Oni koji mjeru ne koriste, ispadaju totalni naivci. Država blagostanja na hrvatski način.
Čak i kada bismo zanemarili ovakav drastičan skok na tržištu, postavlja se pitanje zbog čega bi država trebala nekome subvencionirati stan u Zagrebu i jesu li u Vladi ispravno detektirali kome bi trebalo pomoći? Naravno, pitanje je, s obzirom na porast cijena i kaos kojem svjedočimo, sasvim sekundarno.
Nekretninsko ludilo
Jedino luđe od cijene kvadrata od 3.000 eura u kvartovima koji su se do jučer smatrali zagrebačkom periferijom jest to što se stanovi po toj cijeni zaista i prodaju. I to vrlo brzo. "Elitni dio Knežije", vrište oglasi s Njuškala koji traže 500-injak eura mjesečnog najma za 40-ak kvadrata. Od kada je do jučer rubni dio grada poznat po sumnjivim dečkima iz rubrike Crna kronika dobio svoj elitni dio? Pitajte ministra Štromara.
Teško je, doduše, reći kako ova mjera nije demografska. U svoj svojoj bizarnosti ova je odluka, sasvim je vjerojatno, utjecala na odluku nekih parova da se upuste u zajednički život. Jer, kako drugačije platiti 500 eura mjesečnog najma osim u dvoje?
Štromar i društvo toliko su napucali cijene nekretnina da će se mnogi, ne treba odbaciti mogućnost, zaista odlučiti na zajednički život premda možda nisu tako sigurni u svoju ljubav jer negdje se živjeti mora. A onda je, možda, i demografski oporavak na vidiku.
