Cijene nekretnina ubrzano rastu i u prvom kvartalu ove godine, ali analitičari HNB-a u najnovijoj publikaciji "Financijska stabilnost" procjenjuju da bi u sljedećem razdoblju mogle stagnirati ili padati, piše Marina Klepo za Jutarnji list.
Razlog tome je pandemija koronavirusa i njezin negativni utjecaj na gospodarski rast, neizvjesnost o sigurnosti radnih mjesta i plaće, izraženi pad aktivnosti na tržištu nekretnina, ali i povećana sklonost ulaganju u likvidniju i sigurniju imovinu.
Prosječna stopa rasta prošle godine iznosila je devet posto te je bila meu najvišima u Europskoj uniji (EU), velik rast cijena posebno je bio izražen u Zagrebu i na Jadranu. U odnosu na 2015. godinu, cijene u Zagrebu povećane su oko 37 posto, a na Jadranu oko 20 posto.
Potres zamrznuo kupoprodaju nekretnina u Zagrebu
S problemima oko otplaćivanja dugova bi se, procjenjuje HNB, mogli suočiti i kratkoročni iznajmljivači zbog mogućeg izostanka turističke potražnje, a sve zbog koronakrize i potresa koji se dogodio u Zagrebu u ožujku ove godine.
"To bi moglo utjecati i na rast ponude stanova i potencijalno pridonijeti padu cijena nekretnina", piše u analizi HNB-a.
Na cijene nekretnina u Zagrebu neminovno će utjecati posljedice potresa, "koje bi mogle povećati potražnju za novijim i kvalitetnijim nekretninama, pa se može očekivati raslojavanje cijena prema tim kriterijima", a ovisno o duljini trajanja krize na globalnoj razini, mogla bi se smanjiti i inozemna potražnja za domaćim nekretninama, posebice onima na Jadranu.
Kada se radi o tržišnoj ponudi i potražnji, broj kupoprodajnih transakcija, unatoč rastu cijena, prošle godine bio je puno niži nego prije prethodne krize, pri čemu dvije trećine ukupnih transakcija čine Zagreb i Jadran, a nakon uvođenja epidemioloških mjera, pak, glavnina aktivnosti na tržištu nekretnina odnosila se na realizaciju prethodno ugovorenih transakcija, kao što je državni program subvencioniranja stambenih kredita koji je značajno utjecao na potražnju, pa i cijene stanova i kuća.
Povijesno niske kamatne stope
Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) je tijekom travnja zaprimila 3681 novi zahtjev za državnu potporu. Protekle tri godine, u sklopu programa subvencioniranja, realizirala se čak četvrtina ukupnih transakcija, pri čemu je tržišna aktivnost značajno rasla u mjesecima provedbe programa. Osim programa subvencioniranja, prenosi Jutarnji list, na rast cijena nekretnina proteklih godina, prema ocjeni HNB-a, utjecali su i drugi faktori. Uz povijesno niske kamatne stope na stambene kredite, potražnju su poticali i povoljni trendovi na tržištu rada, kao i pozitivna očekivanja potrošača oko isplativosti ulaganja u nekretnine.
Na cijene na Jadranu i u Zagrebu snažno su djelovala turistička kretanja, odnosno dnevni i tjedni najam. U uvjetima niskih kamatnih stopa na depozite, kao i negativnih iskustava mnogih ulagača na tržištu kapitala, višak sredstava često se usmjeravao upravo na tržište nekretnina. Pozitivan impuls porastu cijena dala je i izmjena Zakona o porezu na promet nekretnina kojim je ta stopa smanjena s četiri na tri posto. Na kraju, ponuda stambenih nekretnina relativno se sporo prilagođavala povećanoj potražnji, što potvrđuju i kretanja obujma građevinskih radova i izdanih građevinskih dozvola.
