Gorivo od sutra ipak nećete plaćati 16 kuna - vlada je ponovno zamrznula cijene, pa ostaju iste kao dosad. 13 i pol kuna benzin, 13 kuna i 8 lipa dizel. To su dobre vijesti za ljude koji toče gorivo, ali ne i za vlasnike malih benzinskih postaja.
Predsjednik njihove udruge kaže da je moguće zatvaranje čak 240 malih postaja. A to će se poručuju dogoditi možda već ovaj tjedan. Vjeruju i da će biti otpuštanja, ukupno imaju 1000 zaposlenih. Misle i da će zamrzavanje cijena dovesti i do nestašica goriva, te traže vladu da se cijene formiraju tržišno.
A kako je drugdje? To je glavno pitanje ovih dana kad je u pitanju gorivo. Usporedili smo cijenu Eurosupera.
Mađari toče najjeftinije gorivo, malo iznad 9 kuna je litra. I na Malti je litra jeftinih 10 kuna. Susjedi u Deželi toče za 12 kuna. Srbija ima cijenu od 12,67 kuna.
Njemačka 14 i pol kuna, Italija 15 i pol, Austrija malo više od toga, najskuplje se u ovom trenutku voziti u Finskoj, gotovo 19 kuna je dostigla cijena Eurosupera.
Situaciju s cijenama goriva u RTL Direktu komentirao je naftni stručnjak Davor Štern.
"Najrealnije cijene goriva su one u sredini. Cijene Slovenije su po meni realne. Imaju drugi fiskalni sustav ali i mađarska je jeftina jer dobivaju jeftinu rusku naftu, ali bojim se da će cijene u drugim zemljama još uvijek ići gore", kazao je Štern.
Kazao je da je teško govoriti koliko će rasti cijene goriva.
"Danas analiza JP Morgana govori o tome da ako Rusi udare kontra embargo, ako prestanu sami isporučivati naftu na tržište, da bi cijena nafte mogla narasti tri puta u odnosu na današnju koja je 113 dolara po barelu, to je nezamislivih 390 dolara barel. Tu dolazimo do onoga da se izgubila korelacija između cijene nafte i derivata. Cijene derivata se formiraju na drugoj burzi, tamo se špekulacije i igre burzovne dolaze do punog izražaja, a činjenica je da je manje derivata u Europi. Velik dio derivata je dolazio iz Rusije, više ne dolazi pa je to manjak derivata. Sjeverna Europa zatvorila je veliki dio rafinerija radi zelene tranzicije, robe nema dovoljno. Na to se nadovezuju svjetski igrači i tu se ne može predvidjeti cijena", kazao je Štern.
Kazao je i da je nafta poskupila 2 posto, a derivati 6 posto.
Komentirao je i je li dobra odluka da Vlada zamrzne cijenu goriva.
"To je u ovom momentu jedina odluka. Ne znam što su drugo mogli napraviti ako se želi zadržati socijalni mir makar ljudi shvaćaju da Vlada nije donijela takvu uredbu i te cijene. Dugoročno bi trebalo promijeniti formulu za izračun derivata na hrvatskom tržištu jer je ona nerealna s obzirom na promjene koje su se dogodile otkad se uvela pa do danas. Mislim da postoje drugi načini da se ta cijena smiri i kontrolira", kazao je.
Kazao je i da plaćamo nerealnu cijenu tržišta Mediterana.
"Nismo s njim toliko povezani, uvozimo s tog tržišta ponekad. Čim cijena nije realna ona je rezultat manipulacije i špekulacije. Na tu cijenu se nadovezuje PDV. Plaćamo PDV na nerealnu cijenu i to je problem koji će Vlada morati riješiti. Cijena u sebi sadrži elemente špekulacije i na to se računa PDV", kazao je.
Štern je kazao da ne može komentirati drukčiju cijena goriva u gradovima i onu koja je na autoputu.
"Teško je reći što je opravdano. Uz ovaj veliki dotok turista koji dolazi automobilima dobro je da se državna blagajna puni tim cijenama. Ovo po cestama je pitanje vremena kad će nestajati jeftinije gorivo na tim pumpama. Vidimo prosvjed malih distributera, prodaju robu ispod cijene koštanja, to je zakonski zabranjeno. Zakon o trgovačkim društvima zabranjuje da stvarate svojoj firmi gubitak. Vlada je najavila da će s njima razgovarati, da će naći način da im se kompenzira dio gubitka za koji nisu krivi", kazao je Štern.
"Ako kupujete za 14, prodajete za 12, nećete dugo raditi. Brine me da je većina tih pumpi u ruralnom dijelu Hrvatske. Poljoprivrednik ako će htjeti kupiti 50 litara dizela za traktor, morat će voziti 100 kilometara da dođe do pumpe koja ima dizel. Bojim se da se o tome ne vodi dovoljno računa, ili će se povesti pa će se s njima postignuti sporazum da se izbjegne ta industrijska akcija", kazao je Štern te dodao da to može imati posljedice za poljoprivredu.
"Stanovnici tih dijelova hrvatske će stradati, ali morat će se dulje voziti pa će trošiti više goriva. Za poljoprivredu bi to moglo biti pogubno", kazao je.
Štern je kazao da se i teoretski može dogoditi nestašica goriva.
"Mogu reći za rafineriju Lisičansk, bio sam zadužen za nju. To je rafinerija s 20 milijuna tona derivata godišnje. Jedna za drugim se gase rafinerije u Ukrajini, Rusiji, ove koje su zatvorene radi zelenog plana i može doći do nestašice derivata. Onda je pitanje cijene irelevantno, bit će u interesu doći do derivata, neće se pitati za cijenu", kazao je.
Kazao je i da Hrvatska ima komfornu poziciju u tome što ima vlastitu rafineriju koja je na moru.
"Rafinerija Rijeka, INA uvjerava javnost da ta rafinerija radi, nema razloga da se ta nafta koja se kupuje danas po cijenama koje jesu ne prerađuje u rafineriji Rijeka po metodologijama prerade koje su poznate. Trošak prerade se doda rafinerijska marža da ne bi rafinerija bila u minusu, cijene bi bile osjetno niže s nego one s kojima baratamo i koje su rezultat špekulacije i manipulacije", kazao je.
Štern je komentirao i plaćamo li cijenu embarga na rusku naftu.
"Cijeli svijet plaća. Ja bih to stavio kao zadnje oružje. Ima drugih načina, informatička oprema, software i hardware na koje se mogao staviti embargo. Kad se stavio na naftu, širok proizvod, pokazalo se kao bumerang koji se više vraća Europi nego drugim dijelovima svijeta. Indija, Amerika i Kina se bogate, a Europa pati", kazao je Štern.
