Ako je vjerovati svjetskim analitičarima koji predviđaju rast cijene barela nafte na 100 dolara, cijena goriva u Hrvatskoj vjerojatno bi mogla ići i preko 12 kuna po litri, piše 24sata. To je potvrdio naftini stručnjak Davor Štern, pa je, prema tome, izgledno da se uskoro nastavlja jučerašnje poskupljenje goriva.
Litra benzina je u odnosu na prošli tjedan poskupjela za 20 lipa, litra dizela za 28 lipa, a litra autoplina je skuplja za 10 lipa.
Cijena litre dizela najviša je u povijesti
Litra eurosupera 100 se kreće od 11,03 do 11,48 kuna, litra eurosupera 95 kreće se od 10,52 do čak 10,87 kuna, a litra eurodizela od 10,27 do 10,64 kuna. Iako nije najviše poskupljenje dizela ove godine, Tin Bašić je za 24sata potvrdio da je sad cijena dizela najviša u povijesti.
"Ovo nije najveće poskupljenje dizela ove godine. Naime, u svibnju je on poskupio za 29 lipa, sad za 28. Ali otkad ja pratim cijene, još nisam doživio da je litra dizela 10,40 kuna. To je najveća cijena do sada", rekao je Tin Bašić s portala cijenegoriva.info.
Prema Bašiću, u 10 mjeseci litra benzina poskupila je za 97 lipa a dizela za 1,30 kuna. To znači da vlasnici benzinaca koji imaju spremnik od prosječnih 50 litara plaćaju 48,50 kuna više nego prije, a vlasnici dizelaša 64,90 kuna više nego na početku godine.
Vezano za takvo poskupljenje goriva ministar financija Zdravko Marić jučer je ponovio ispraznu frazu da “Vlada prati i analizira cijene naftnih derivata” te da će Vlada zauzeti svoj stav i vidjeti "hoće li biti potrebe za nekakvom mjerom ili reakcijom".
Vlada bi trebala sniziti trošarine, a naftne kompanije mogu smanjiti marže
Dok Davor Štern misli da bi Vlada trebala sniziti trošarine, Bašić misli kako i same naftne kompanije mogu intervenirati s primjerice smanjenjem svojih marži.
Kako su izračunali novinari 24sata, bez trošarina na gorivo, litra benzina eurosuper 95 bila bi 5,11 kuna s PDV-om ili 4,11 kuna bez PDV-a, a ne 10,60 kuna koliko sada košta. Stoga, država uzima iz džepa građana više od 61 posto cijene litre benzina.
Tko je odgovoran?
Zbog čega Hrvati plaćaju tako skupo gorivo? Odgovor leži u postotku raznih poreznih davanja u cijeni goriva. U Hrvatskoj je taj postotak za 23 posto viši od svjetskog prosjeka. Nova studija UHY-ja, međunarodne računovodstvene i konzultantske mreže, objasnila je kako u Hrvatskoj porezna davanja čine 61 posto cijene benzina i 57 posto cijene dizelskog goriva. Za usporedbu, globalni prosjek je 50 posto, odnosno 44 posto, prenosi tportal.
Na primjer, cijena punog spremnika kombija marke Ford Transit napunjenog dizelom je u prosjeku 24 posto viša nego u drugim europskim zemljama, a u Hrvatskoj je to 29 posto više u odnosu na svjetski prosjek. Ukalupljeni naftni plin u Hrvatskoj je skuplji za 77 posto.
Propisi EU-a Hrvatsku obvezuju na minimalni iznos trošarina, no iznosi koji država naplaćuje je mnogo viši od toga, što dovodi do povećanja cijena za potrošače i krajnje korisnike.
Što može učiniti Vlada?
Vlada može razmisliti o zamrzavanju davanja na gorivo ili čak rezanju pristojbi, navodi se u analizi te dodaje kako mora postojati ravnoteža kako bi se osiguralo to da troškovi goriva i poreza ne postanu preveliki.
UHY je proučavao porezna davanja i cijene goriva u 24 zemlje diljem svijeta, istražujući koliki postotak cijene benzina, dizela i ukapljenog naftnog plina odlazi na porezna davanja. Hrvatska se nalazi na trećem mjestu, odmah iza Ujedinjenog Kraljevstva i Italije. Porezna davanja iznose čak 56.75 posto ukupne cijene goriva.
