Ni nakon cjelodnevne rasprave, saborska većina i oporba nisu približili stajališta o rebalansu ovogodišnjeg državnog proračuna, za vladajuće je on potvrda savjesnog upravljanja državnim financijama, za oporbu znak izostanka jasnih strateških i mjerljivih ciljeva državne politike.

Rebalansom se ukupni prihodi državnog proračuna povećavaju za 30 milijuna eura i iznose 33 milijarde eura, a rashodi smanjuju za 223 milijuna eura, s 37 na 36,8 milijardi eura.

 'Jedan od najizraženijih problema hrvatskog proračunskog sustava, pa i ovog rebalansa, je izostanak jasnih strateških i mjerljivih ciljeva državne politike', ustvrdio je SDP-ov Matej Mostarac u saborskoj raspravi o rebalansu ovogodišnjeg državnog proračuna, dugoj gotovo 11 sati.

Za predloženi rebalans kaže da je „tehnička vježba usklađivanja rashoda i prihoda, svojevrsni fiskalni autopilot bez jasne destinacije“.

POGLEDAJTE VIDEO: Premijer se hvali da bolje živimo nego prije devet godina, neki se baš ne bi s tim složili

Takve ocjene ne dijele HDZ i njegovi partneri. 

Rebalans je pokazatelj odgovornog upravljanja državom i njenim financijama, kaže Danijela Blažanović (HDZ), a naglašava i Marijana Petir (NZ) koja opetuje da je rebalans nužan zbog većih mirovina, plaća, socijalnih davanja i rodiljnih naknada.

Rebalans i premijerovo Godišnje izvješće Vlade, o kojem je Sabor raspravljao dan prije, potvrđuju da Hrvatska ostaje fiskalno stabilna, socijalno osjetljiva, gospodarski snažna, dodao je HDZ-ov Marko Pavić.

Osim općih ocjena o rebalansu, zastupnici su u cjelodnevnoj raspravi iznijeli i konkretne zamjerke.  

Lugarić: Godišnje 27 centi po učeniku za prevenciju nasilja

Marija Lugarić (SDP) nezadovoljna je smanjenjem iznosa za darovite učenike, znanstvene projekte, prevenciju nasilja nad i među mladima. 

Iznos za tu prevenciju smanjuje se za oko 150. 000 eura, sa 273.000 na  123.000 eura, a kad se uzme broj učenika koji imamo, proistječe da za prevenciju osiguravamo 27 centi godišnje po učeniku, izračunala je i vladajuće upitala „zar vas nije sram“?

Petir primjećuje da se u rebalansu povećavaju sredstva za štete koje divljač napravi u naletu na automobile, ali nema sredstava za štetu koju naprave na usjevima. Poljoprivrednici se ne mogu nositi s tim štetama, pogotovo jer se povećava populacija divljači, poput divljih svinja, naglasila je zastupnica.

PRITISAK NA VLADU /

Hrvati se s razlogom pitaju: Gdje su se istopile milijarde? Evo koliko eura fali državnoj kasi

Marin Miletić (Most) poručuje da država mora pronaći sredstva da se podignu naknade za oko šest tisuća pomoćnika u nastavi. Nije korektno da taj odgovoran posao rade za pet eura po satu, kazao je.

Svoje nezadovoljstvo rebalansom zastupnici mogu izraziti i kroz amandmane, mogli su ih podnositi do okončanja saborske rasprave.  Zahtjevi 'pretočeni' u amandmane ne smiju biti na teret proračunske zalihe, dodatnog zaduženja i ranije preuzetih obveza.

Izjašnjavanje o amandmanima u Saboru bit će u utorak, 21. listopada, a o samom rebalansu zastupnici će glasovati u petak, 24. listopada.

Sabor u petak o izmjenama Zakona o lijekovima

Hrvatski sabor u petak će raspravljati o izmjenama Zakona o lijekovima kojima bi se uvela obveza redovitog izvještavanja o zalihama lijekova na svim razinama, od proizvođača i veleprodaja do ljekarni.

Osnovna je svrha, ističe ministrica zdravstva Irena Hrstić, unaprjeđenje prikupljanja podataka, praćenja i izvješćivanja o mogućim odnosno predviđanja potencijalnih nestašica lijekova.

Plan je da se uspostavi informacijski sustav koji će omogućiti uvid u stanje zaliha u bilo kojem trenutku, a u njega će biti uključeni svi sudionici u lancu opskrbe.

To će omogućiti Ministarstvu zdravstva i Agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) da pravovremeno reagiraju na eventualne poremećaje u opskrbi i spriječe nestašice lijekova.

PLENKOVIĆ KRITIZIRAO OPORBU /

Vlada donijela važnu odluku za blagdan Svih svetih

Sabor će raspraviti i zakon čijim bi se donošenjem osigurali uvjeti za provedbu europske Uredbe o uspostavi jedinstvenog sustava zaštite na razini EU za oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode.  

Takav sustav zaštite na razini EU do sada je postojao za poljoprivredne i prehrambene proizvode, vina i jaka alkoholna pića, ne i za tradicionalne obrtničke proizvode.

Za obrtničke i industrijske proizvode, Hrvatska i dio država članica imali su posebne nacionalne sustave zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla, no oni se razlikovali po opsegu i nisu pružali zaštitu izvan nacionalnog državnog područja.  

Usklađen sustav zaštite na razini EU-a ključan je za stvaranje konkurentnosti te pravne sigurnosti i za sprječavanje povreda prava intelektualnog vlasništva povezanih s obrtničkim i industrijskim proizvodima.

Predmetna EU uredba u cijelosti je obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama, od 1. prosinca 2025.

POGLEDAJTE VIDEO: Donosimo kakvo je stanje nacije bilo na početku Plenkovićeva mandata, a kakvo je sada